STIŽU PRVE LETNJE JABUKE

Petrovača je prava domaća autohtona sorta slatkokiselkastih plodova, s mirisom koji budi sećanja na davninu i na pitu od jabuka.

Autohtona sorta jabuka petrovka ili petrovača prva je sorta jabuke koja  u sezoni dozreva. Najranija je letnja jabuka domaćeg porekla i stiže za branje oko Petrovdana, 12. jula, te je po ovom prazniku i dobila ime. Petrovača u ovom mesecu „prosipa“ plodove ispod krošnje i dovoljno je samo da je pokupimo.

Petrovača je prava domaća sorta jabuke, koja mnoge od nas vraća u najranije detinjstvo. Ranije se nalazila gotovo u svakom seoskom voćnjaku, a danas postoji tek poneko stablo u jabučarskim krajevima ili zabačenim selima, gde je uspela da opstane. Reč je o srednje bujnoj sorti s razgranatom krošnjom. Ima sitan do srednje krupan plod okruglastog oblika, koji miriše na zdravo i sveže voće. Pokožica joj je tanka, jarkožute ili crvenkaste boje.

Pite i darovi

Ko je imao sreću da odraste na selu, zna da je pita od jabuka petrovača, koja se tradicionalno pravi na veliki praznik, bila posebna. Bio je običaj da u pripremi pite učestvuju i deca, pa su majke ovaj običaj smatrale jednim od najlepših. U Banatu je važilo da se za Petrovdan raznose jabuke petrovače po komšiluku i da se daruju deca.

Čuvati stare sorte

Stare sorte nestaju vrtoglavom brzinom. Samo u prošlom veku u svetu je nestalo čak 75 odsto starih sorti, a godišnje nestane oko jedan posto. Tek poslednjih nekoliko godina u Srbiji se intenzivno radi na očuvanju i popularizaciji starih sorti voća, povrća i žitarica, koje su izuzetno značajne, pre svega zato što su odraz našeg nacionalnog identiteta. S druge strane, veoma su otporne, opstaju i u ekstremnim uslovima usled klimatskih promena i veoma zdrave jer su po pravilu imune na štetočine i bolesti.

 Nisu lepe, al su izuzetne

  • U osnovi je svetložuta sa svetlocrvenkastim šarama i po tome može da se prepozna. Veoma je otporna na gotovo sve bolesti. Stabo petrovače prepoznaćete po svetlosmeđim granama, a letorasti su joj kestenjasti i maljavi. U pitanju je ranocvetna sorta. Sazreva od početka do sredine jula, oko Petrovdana, kada se i bere. Pošto je rana sorta, najviše se koristi u svežem stanju i to su prve jabuke koje na ovim prostorima jedemo – kaže Danko Petrović, savetodavac za voćarstvo u PSSS Kragujevac.

Petrovača je otporna sorta na bolesti, a pošto se gaji pojedinačno, skoro nikad se i ne prska hemijskim sredstvima, te se može svrstati u red ekološkog voća. Na pijacama se uglavnom prodaje u malim količinama. Tek poneki domaćin usput ubere sa stabla iz svog dvorišta pokoju jabuku i stavi je na tezgu, da bi imao bolju ponudu. S druge strane, sve je manje kupaca koji znaju da su to baš petrovače.

  • Ove jabuke nisu kao s fotografija, a savremeno potrošačko društvo više uvažava estetiku pakovanja, nego vrednost. Plod petrovače je sitan, težine od 40 do 50 grama. U osnovi je okruglasto-konusnog oblika, ali ima dosta nepravilnih i neujednačenih plodova, pa zbog toga ne privlači pažnju. Videćete ih u kotaricama koje su bake donele da ih prodaju. Često prođu nezapaženo, a to nisu zaslužile. Jer, meso petrovače je belo, sočno, krto, slatko i izuzetno prijatnog mirisa – dodaje Petrović.

Rastu i iz izdanaka

Iskustva iz prakse pokazuju da može da se razmnožava i izdancima. Prema oceni stručnjaka, zaslužuje pažnju kao jedna od najranijih sorti, a sa druge strane potrebno ju je sačuvati u oplemenjivačke svrhe. Njeni plodovi lako otpadaju sa stabla, pa se uglavnom kupe ispod krošnje i jedu. Takvi su najzreliji i najsočniji.

Postoji crvena i bela petrovača, razlikuju se neznatno po veličini ploda, a više po boji pokožice. Bela petrovača je izuzetno retka kod nas. Plod joj je zelenkaste boje, ali kako zri, poprima žutu nijansu. Kožica je tvrda, a meso krhko. Ukus je vinasto-sladak i prijatno osvežavajući.

– Kvalitet plodova u celini zaostaje od prosečnog, ali se petrovača ceni zbog toga što najranije stiže. I, što je najvažnije, naša stara sorta – kaže Danko Petrović.

B. Nenković

Dobro jutro broj 579. – Jul 2020.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored