Što prija vinogradu, dobro je i orahu

Orah najbolje uspeva u vinogradarskoj zoni. Za početak vegetacije potrebna mu je znatno veća suma temperatura nego većini drugih voćnih vrsta kontinentalne zone. Koren oraha u periodu mirovanja retko trpi oštećenja od mraza, jer deblje žile izdrže -10 °C i niže. Vegetativni pupoljci izdrže od -20 do -32 °C, u zavisnosti od sorte i pripremljenosti za zimsko mirovanje. Pri temperaturama od -25 do -27 izmrzavaju muški cvetni pupoljci i delom vegetativni, a pri -28 do -29 °C letorasti. 2012. godine temperature od -28 do -30 °C uticale su na izmrzavanje srži kod svih sorti oraha u ravničarskom delu Vojvodine, osim kod sorte šampion. Pozni prolećni mrazevi nanose najčešće i najveće štete orahu. Mladi plodići oraha mogu da izdrže samo do -1 °C, krenuli mladari izdrže do -2 °C, a otvoreni muški cvetovi do -3 °C.

Pri izboru sorti za gajenje treba birati one sa kasnim početkom vegetacije. Francuske sorte sa dugom vegetacijom mogu stradati i od prvih jesenjih mrazeva, ali i od niskih zimskih temperatura, jer nepripremljene ulaze u mirovanje. Orah je heliofilna biljka, ima prirodno razvedenu i retku krunu kako bi se svetlost bolje koristila. U vinogradskoj zoni padavine ne obezbeđuju vlažnost zemljišta optimalnu za uspevanje oraha. Navodnjavanjem treba obezbediti još 250 do 300 mm vode.

Formiranje krune traje 5 do 6 godina i ovakve sorte u punu rodnost ulaze u sedmoj ili osmoj. U šestoj godini ostvaruje se prinos od 1.200 do 1.300 kg u endokarpu, a u četvrtoj ili petoj godini može se očekivati da prihod pokrije troškove proizvodnje pri ceni od 5 €/kg ploda u endokarpu, dok se u osmoj godini može očekivati između 3,5 i 4 tone po hektaru plodova u endokarpu.

Orah uspeva na zemljištima različite plodnosti. Ipak su najpogodnija duboka, plodna zemljišta sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom, kao što su černozemi i aluvijalni nanosi. Orah uspeva na zemljištima sa pH vrednošću od 4,5 pa sve do 9, ali je najpogodnija pH između 7 i 7,5. Za rast i razvoj oraha dovoljno plodno zemljište treba da sadrži preko 3 % humusa, 250 do 300 ppm lako usvojivog kalijuma, 80 do 100 ppm lako usvojivog fosfora i 6 do 8 ppm lako usvojivog gvožđa.

 Za uzgoj su najpogodniji blagi nagibi, a to mogu biti i severne ekspozicije zbog manjih temperaturnih kolebanja i kasnijeg početka vegetacije. Zatvoreni tereni, tj. Mrazišta, nisu pogodni za gajenje oraha. Velike vodene površine odbijaju svetlost na voćke, temperaturna kolebanja su manja, a i relativna vlažnost vazduha je veća, što uglavnom (osim većeg napada gljivičnih oboljenja) ima pozitivno dejstvo na voćke.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra