Stočari treba da prijave neisplaćene podsticaje

Upravni odbor udruženja odgajivača tovne junadi ”Agroprofit”, na vanrednoj sednici u Adi, zaključio je da se nastavi sa prikupljanjem podataka o neisplaćenim podsticajima koje stočari dobijaju od države za priplodna grla, tov i kupovinu stoke, kako bi se do kraja ove sedmice utvrdila približna visina dugovanja

Stočari prijave mogu slati na adresu agroprofit.udruzenje@gmail.com ili na viber broj 655591270. Gazdinstva koja su se već prijavila ne moraju ponavljati prijavu, izuzev mere za tov kvalitetne krave, mogu navesti i nerealizovane zahteve za kupovinu grla i za investicije koje su imali u stočarstvu.

”Članovi proizvodne grupe odgajivača kvalitetnih tovnih goveda poodavno su se obratili Ministarstvu poljoprivrede za isplatu po različitim osnovama, ali većina nije dobila odgovor o obradi predmeta, a mali broj je primio novac. Naime, najava da bi dugovi mogli biti nadoknađeni do kraja godine više nije realna, jer je prema procenama još uvek mnogo neobrađenih prijava u ovoj upravi”, saopštavaju iz udruženja.

”Agroprofit” ističe da se nakon sastanka Proizvodne grupe ovog udruženja sa ministarkom poljoprivrede Jelenom Tanasković nije stekao utisak o sigurnosti u isplatu ovogodišnjih podsticaja, niti do potpunog uverenja da će postojeće mere biti zadržane i naredne godine.

Posebno postoji sumnja u novi model – ”javni poziv“, za šta stočari tvrde da nema zakonsku osnovu u Zakonu o podsticajima. Ovo će, navodi ”Agroporfit”, biti i glavna pitanja za novi susret u Ministarstvu poljoprivrede, ali i tema obraćanja ove grupacije predsedniku republike Aleksandru Vučiću jer je ovaj vid govedarstva jedini napredovao, i to zahvaljujući merama državne politike. Tako se na farmama uspešnih domaćina nalazi više od 12.000 kvalitetnih priplodnih krava čiste rase.

Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar