Nivo podzemnih voda, na potezu između Dunava i Tise, opao je u proseku za 5 metara. Kao rezultat toga izgubljena su brojna vlažna staništa, koja su važna za mnoge biljne i životinjske vrste. Sa jedne strane to je rezultat prirodnih procesa, ali je opadanju podzemnih voda u značajnoj meri doprineo i sam čovek
Subotice je, kao i mnoga druga područja na potezu između Dunava i Tise, izgubila brojna vlažna staništa. Na mestu nekadašnjih kanala i močvarnih područja sada su livade. Istraživanja koja su sprovedena proteklih godina pokazuju da je jedan o glavnih faktora u isušivanju ljudski faktor, a pokazalo se da najveći problem predstavlja odvođenje vode i zalivanje voćnjaka.
„Što mi više iskorišćavamo naše vodene resurse, to će više ljudi biti prinuđeno da koristi još više prirodnih resursa, tako da treba da pronađemo drugo rešenje i treba da razmišljamo i da očuvamo naša vlažna staništa, jer kao što sam ranije rekao, voda je život”, napominje Oto Sekereš, čuvar zaštićenog područja JP „Palić – Ludaš”.
Pored većih vodenih površina, i napušteni kanali, kao vlažna staništa, mogu biti važni za ekosistem, ali u ovom slučaju mnogo toga zavisi od čoveka, i njegovom odnosu prema prirodi.
„Da li je to dobar ekološki koridor ili stanište, zavisi od toga kako održavamo ta staništa. Znači, ne radi se tu samo o tome da li ima vodu ili ne, nego da li kosimo i da li suzbijamo invazivne vrste. Sve je to znači u jednom paketu i tako treba posmatrati”, kaže Tamaš Vinko, koordinator čuvarske službe JP „Palić – Ludaš”.
Specijalni rezervat prirode „Ludaško jezero“ je zaštićeno područje još od sedamdesetih godina prošlog veka. O njemu brine preduzeće „Palić – Ludaš”, koje aktivno sarađuje sa lokalnim stanovništvom. Precizno je propisano samo ponašanje oko jezera, i kako ističu u preduzeću, meštani uglavnom poštuju ove mere.
„Ljudi su već shvatili važnost ovih područja, jer na žalost ako mi ne brinemo o našoj okolini, niko umesto nas neće brinuti, a mi nećemo imati šta da ostavimo za našu decu i za naše unuke, ako sada ne krenemo da čuvamo ono što imamo”, upozorava Marta Dobo, direktorka JP „Palić – Ludaš”.
Ludaško jezero je još 1977. godine postalo Ramsarsko područje, među prvima u tadašnjoj Jugoslaviji. Konvencija o vlažnim područjima, usvojena je u iranskom gradu Ramsaru, 1971. godine.
Izvor: RTV
Foto: RTV
