Subvencionisane sadnice za voćare u dve opštine

Humanitarna organizacija „Stara Raška“ iz Beograda u saradnji sa lokalnim samoupravama u Novoj Varoši i Priboju podelila je voćarima iz ove dve opštine gotovo 1.500 deklarisanih sadnica raznog voća po regresiranim cenama. Pojedinačna cena sadnica iznosila je 100 dinara po komadu za sve vrste osim za orah, čija je cena bila 400 dinara.

U novovaroškom kraju akcija je sprovedena posle pet godina pauze. Podeljeno je oko 850 sadnica, a sadni materijal nabavljen u privatnom rasadniku u Ljubiću kod Čačka preuzelo je 45 voćara. Projekat unapređenja voćarske proizvodnje Opština Nova Varoš pomogla je sa 150.000 dinara.

– Pojedinačno, voćari su uzimali do najviše 45 sadnica, a najveće interesovanje vladalo je za sadnice čačanske rodne koja se u ovom kraju najbolje pokazala od novih sorti šljive. Ovde je sve više zasada, ali se voće i dalje gaji uglavnom na usitnjenim parcelama i prerađuje u rakiju – kaže za „Dobro jutro“ Vladimir Ćirović, predsednik ispostave „Star Raške“ u Novoj Varoši.

U poslednje dve decenije podeljeno preko 100 hiljada sadnica koštičavog i jabučastog voća i oko 50 hiljada sadnica leske.To je, kažu, u značajnoj meri popravilo struktura voćnjaka u ovom delu, pre svega u  obnavljanju i podizanju zasada šljive koja je se najviše gaji posle maline.

– Interesovanje odavno nije bilo veće, ali zbog ograničenih sredstava mnogima nismo mogli da izađemo u susret. Jedan od razloga je verovatno i to što je 2024. prestupna godina u kojoj se prema narodnom verovanju ne sadi voće, a i sve je više onih koji su u voćarstvu našli računicu. Širom opštine podižu se novi šljivici u kojima dominira čačanska rodna – kaže Ljubiša Bjelić, predsednik ogranka „Stare Raške“ u Priboju.

Željko Dulanović

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar