Suzbiti crnu pegavost lišća šargarepe

U zavisnosti od roka setve, usevi šargarepe na području Vojvodine nalaze se u različitim fazama razvoja, od početnih faza razvoja listova do različitih faza razvoja korena.

Na ovom proizvodnom području najznačajnija bolest ovog povrća je siva pegavost lišća koju prouzrokuje gljiva Alternaria dauci. Prema rečima stručnjaka Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja simptomi zaraze ovim patogenom ispoljvaju se u vidu pega nepravilnog oblika sa hlorotičnim ivicama na listovima. Pege se vremenom umnožavaju i povećavaju, tako da može biti zahvaćen ceo list, pa čak i peteljke što dovodi do sušenjalisne mase. Takođe, ova gljiva može da prouzrokuje izumiranje klijanca. Druga gljiva iz roda altenaria – Alternaria radicina, pored lista napada i glavu korena i sam koren mrkve tokom skladištenja.

Proizvođačima se preporučuje pregled useva na prisustvo simptoma crne pegavosti. Ukoliko se potvrdi njihovo prisustvo, s obzirom na najavljene proizvodne uslove, preporuka je da se sprovedu mere zaštite kako bi se sprečilo dalje širenje i razvoj bolesti.

Registrovani fungicid za suzbijanje ovih gljiva u našoj zemlji je ORTIVA OPTI u dozi 2-2,5 litra po hektaru.

Proizvođačima koji su orijentisani ka izvozu šargarepe na evropsko tržište, zbog zabrane korišćenja u EU aktivne materije hlorotalonil, koji je aktivna materija u gore navedenom preparatu, preporučuje se primena kombinacije fungicida:

MANKOGAL 80 (2 kg/ha) + SCORE 250 EC, SEKVENCA, HEMOKONAZOL 250 EC, DIFFERENT 250 EC (0,5l/ha)

Alteranria dauci i Alternaria radicina prenose se semenom i biljnim ostacima u zemljištu. Temperature od 22 do 24 stepena, uz prisustvo valge, optimalni su uslovi za njihov razvoj. Tokom vegetacije životni ciklus može trajati svega 8-10 dana.

J.B.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra