Svetski dan za spas pčela

Kako bi skrenuli pažnju na ugroženost pčela i probleme sa kojima se savremeni pčelari suočavaju, Pčelarski savez Slovenije predložio je Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da proglasi Svetski dan posvećen pčelama. Predlog je usvojen 2017. godine, a za datum je odabran 20. maj. Osim što su u maju na severnoj polulopti pčele najaktivnije, 20. maja rođen je Anton Janša (1734 – 1773.), začetnik i učitelj modernog pčelarstva. Radio je kao dvorski pčelar, a carica Marija Terezija ga je imenovala za prvog carskog instruktora u monarhiji.

Pčele su ključni deo mnogih ekosistema i dobar su indikator stanja njegovog zdravlja. Zato je predviđeno da se Svetski dan pčela obeležava “kroz edukaciju i aktivnosti usmerene na podizanje svesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti s kojima se suočavaju, kao i na njihov doprinos održivom razvoju”.

Pesticid neonicotinoid uništava i korisne insekte

Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane. One, ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego i obavljaju ekonomske aktivnosti vredne oko 600 milijardi dolara, procenila je Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema (IPBES). Pčele su najbrojniji oprašivači cvetova na Zemlji.

Ukupan broj oprašivača u Evropi smanjen je u poslednjih 30 godina za tri četvrtine. Iako nije potpuno jasno zašto je to tako, mnogi naučnici smatraju da je odlučujući faktor porast upotrebe pesticida neonikotinoida.

Taj pesticid, koji je i dalje u širokoj upotrebi deluje na nervni sistem insekata, težinu i reproduktivni sistem. Obično se koristi za prskanje semena pre sejanja, ali biljke apsorbuju manje od 20 % ove hemikalije, a ostalo završi u okolini. Pčele u ekosistemu imaju jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, takođe doprinose našem ekosistemu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja ne bi bilo plodova, pa tako ni hrane za nas i životinjski svet. Na Zemlji se samo 10 % biljaka cvetnica oprašuje vetrom, dok 90 % oprašuju insekti, a glavninu čine upravo pčele. Pčele su najbrojniji oprašivači cvetova na Zemlji. Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane zavisi od njihovog oprašivanja.

Šta možemo i moramo da učinimo kako bismo spasili pčele pročitajte u nastavku…

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra