Svoju vremešnu snagu Svetislav Stamenković troši na proizvodnju šljiva, jabuka i krušaka

Sočnim šljivama čačanska lepotica i stenlej koje je vremešni Svetislav Stamenković ove godine ponudio kupcima na Donjevranjskoj pijaci je retko ko mogao da odoli. To ga je učinilo ponosnim jer je od suše, zalivajući svoja stabla svaki treći dan, uspeo da otrgne bogat rod.

Ovom vrstom proizvodnje se bavi već deceniju i po. Ozbiljno je počeo da se bavi voćarstvom kada je otišao u penziju jer nije želeo da dokon provodi penzionerske dane. Zato je zasukao rukave i na njivi u selu Suvi Dol zasadio sto stabala tada aktuelnih sorti jabuka, krušaka i šljiva. Sadnju je obavio na parceli pogodnoj za proizvodnju ovog voća uz primenu neophodnih agrotehničkih mera. Radio je to sa puno ljubavi jer je želeo da formira zasad od koga će dobiti najveći mogući prinos, što je za njega bio veliki izazov.

Otuda se veoma obradovao prvim plodovima šljive koje je dobio posle tri godine od sadnje. Kaže da nema dobrog roda bez adekvatne zaštite voćaka. Iz tog razloga nikako ne preskoče takozvano zimsko prskanje, kao i tretiranje protiv larvi kada se stabla nalaze na polovini precvetavanja, ali i lisnih vaši posle završetka cvetavanja. Kako se na njihovim stablima povećavao rod tako se u njegovim buradima povećavalo i komine za pečenje rakije.

– Ova proizvodnja se više isplati od prodaje šljive kao konzumne. Ovo pogotovo u godinama kada šljiva dobro rodi – kazuje Svetislav ističući da je ova proizvodna godina bila upravo takva tako da su kupci imali priliku da na veliko od proizvođača pazare ovu voćku i za dvadest dinara po kilogramu sa kojom inače nikako ne mogu da vrate uloženo, a kamoli da zarade.

Ove sezone on je svoje šljive prodavao po ceni od 80 do 100 dinara, a kada je zbog velike ponude počela da pada odlučio je da sav preostali rod od jedne tone pretvori u rakiju. U komine će dodati i krušake i jabuke koje su u njegovom voćnjaku takođe dobro rodile, a od kojih u rodnim godinama ostavari i do dve tone prinosa.

– Sa zaradom od rakije mogu lakše da pokrijem troškove koje tokom proizvodne sezone imam u voćnjaku. Prodajna cena litra rakije na veliko ide od 500 do 600 dinara, a na malo 800 – priča Svetislav.

Naš sagovornik rakiju peče na način na koji se to nekada radilo u njegovoj porodici koja je brojala četrnaest članova. Tada su pekli rakiju od šljiva džanarika. One su toliko rađale da su od jednog stabla znali da ispeku od dva do tri kazana rakije. U vreme kada se pekla rakija od ove šljive nije se zaštitnim sredstvima štitila ni jedna voćna vrsta, a sve su davale fantastičan rod.

– Od jabuke kolačare brali smo po jedna kola prelepih jabuka -tvrdi Svetislav.

Ljubav prema ovakvim sortama jabuka on i danas gaji u sebi. Otuda sa velikim entuzijazmom radi sve poslove u svom voćnjaku kako bi u sezoni ostvario najbolje prinose. Kada priča o tome naš sagovornik skromno kaže da to čini sa ciljem da na najbolji mogući način potroši ono malo snage koje mu je još ostalo.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo