Tajna tropf bermeta

Davnih dana Karlo Rumi u julskom izdanju, tadašnjeg „Vanderera“, piše da je od običnog daleko ukusniji tropf bermet, ali se on od pre nekoliko godina više pravi u Petrovaradinu i Čereviću, nego u Karlovcima. Navodi da je on takođe veoma omiljen i u Beču:

 -Karlovčani smatraju za veliku tajnu kako se on priprema, jer je potrebno više dodataka nego za običan bermet. Ja ne želim da otkrijem u ovim novinama tu tajnu, koja je inače već dugo poznata u Petrovaradinu i Čereviću, pošto je ovaj, veoma komplikovan, način pravljenja karlovačkog tropf bermeta u Ekonomskim novostima i raspravama iz 1820. godine detaljno opisao gospodin Andrija Volni, nekadašnji direktor Karlovačke gimnazije, a sada direkor fabrike stipse u Mužjevu. Pri tome je dao i crteže neophodnih uređaja koji se koriste u tu svrhu. Osim toga, moram da se složim sa gospodinom Šamsom, koji je i ‘Otadžbinskim novinama’ 1816. godine o karlovačkom bermetu rekao da je „protivrečno to što se ne može čuvati više od godinu dana i zato je pogodan za trgovinu na veliko. Poznato je da mnogo belog tropf bermeta stiže u bečke trgovine. Zbog lošeg stanja podruma u Karlovcima, Petrovaradinu i drugde, vino se ne može držati duže od jedne godine, ali u dubokim i hladnim bečkim podrumima može i po više godina. Ako se ostavi da ostari nekoliko godina, ono u bečkim podrumina poboljšava svoj kvalitet i dobija na jačini. Stoga, kada se u Beču Karlovčanima posluži karlovački tropf bermet oni se pitaju kakvo je to vino, pri čemu ga oni, iako dobri poznavaoci, proglašavaju za dobar, stari, iako njima nepoznat mađarski ausbruh.

Piše: Zorica Milosavljević

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra