Tezge na vranjskim pijacama i ovog oktobra su prepune kvalitetnom paprikom. Ima je toliko da domaćice koje još uvek nisu spremile dovoljno zimnice mogu čak i da je biraju. Tako je i na prodajnom mestu Milijane Zlatanović iz sela Katun koja je prodaje po ceni od 100 do 180 dinara. Ima je za ajvar, pinđur, turšiju, šarenu salatu… Najlepša i najkvalitetnija među njima je ona koja je stigla iz plastenika. Ovako bogatoj ponudi paprike kumovalo je miholjsko leto koje je proteklih dana obilovalo toplim danima, a što je omogućilo rast preostale paprike u zaštićenom prostoru.

– Ajvarka koju prodajemo je rasla na otvorenom prostoru, a ubrana je pre najavljenog mraza u našem kraju. Najviše ga je bilo u mestima koja se nalaze pored Morave. Ostale je zaobišao pa je to glavni razlog zbog čega i u oktobru ima ovako dobre paprike – priča Milijana.
I njihova cena je ostala gotovo na istom nivou kao u jeku spremanja zimnice. Zeleni pradajz sada staje 150, a zreli je za pedeset dinara skuplji. Plavi patlidžan se može pazarati po ceni od 100 dinara koliko košta i bundeva. Šargarepa košta 120, krastavac se prodaje od 150 do 200, karfiol od 250 do 300 dinara. Oni koji slave Svetu Petku već su počeli u većim količinama da kupuju kupus za kiseljenje.

– Njegova cena trenutno iznosi 80 dinara za kilogram. Da li će ona ostati na istom nivou zavisiće od ponude i potražnje – kaže Milijana.
Ove godine ona svojim mušterijama nuditi sortu kupusa bukurešt koji je proizvela na oko sedamdeset ari. Zadovoljna je kako je ovo povrće uspelo, ali ne i krupnoćom glavica koje su ostale sitnije usled letošnje suše. Svoj zasad ova porodica je podigla iz rasada koga je sama proizvela. Setvu su obavili krajem maja i redovno polivali kako bi seme na vreme niklo.

– Sadnju kupusa otpočeli smo krajem jula. Imamo sadilicu pa ovaj posao obavimo veoma brzo. Zalivanje je, međutim, išlo sporije zbog suve zemlje – ističe Milijana naglašavajući da su u to vreme pored kupusa navodnjavali i bostan i ostalo povrće i da je vode u njihovim bunarima bilo dovoljno za ovu potrebu.
Pored suše u plastenicima veliki problem u proizvodnji zadavale su im smrdibube, a na kupusu gusenice. Protiv smrdibuba su bili nemoćni, a protiv gusenica dosta uspešni.
Tekst i foto: Gordana Nastić