Tri metera žita za metar đubriva

U toku je setva pšenice. Ratarima je najveći problem što je, po nekim procenama, skuplja bar 30 posto nego lane. Stručnjaci apeluju da se koristi deklarisano seme i povoljno vreme za setvu ovih dana, jer su to dva preduslova za visok prinos.

Zbog skupog mineralnog đubriva Živa Stanića poljoprivrednik iz Orlovata kod Zrenjanina ne razmišlja da povećava površine pod pšenicom.

Sejaće nešto manje od deset jutara i sve će finansirati sam. Lane se kilogram đubriva mogao kupiti za kilogram i po pšenice, a ove godine su cene rasle, ali više u korist mineralnog đubriva.

– Tri metera žita za metar đubriva, taj paritet ne odgovara nama nikako. E sad trebala bi država nešto da uradi da dobijemo malo to jeftinije đubrivo, pa da ulažemo da nam rodi više – smatra Živa Stanić, poljoprivrednik iz Orlovata.

Aurel Gal poljoprivrednik iz Sutjeske je ranije kupio mineralno đubrivo i seme pšenice. Koristi sunčan dan da zaseje do kraja optimalnog roka. Žitu je namenio iste površine kao lane.

– Imaćemo ja i sin oko 50 jutara, 55 tako nešto otprilike – kaže Aurel Gal, i dodaje kako očekuje da će setvu završiti do sutra. „Danas ako stignemo koliko imamo da obavimo i sutra. Jer smo radili dva dana ranije.“

Na njivama preduzeća „Branko Gleđa“ u Banatskom Višnjićevu biće oko 85 hektara pšenice ili 30 odsto više nego lane.

– Ne možemo biti zadovoljni kvalitetom semena. Fizički njegov izgled. Ne može u pšenici koja je dorađena u nekom semenskom centru koja je prošla kroz čišćenje i razne selektore, da ima pleve, da ima delova slame. jednim rečima ima mehaničkih primesa. Jednim rečima nismo zadovoljni tim kvalitetom, neko bi morao da vrši kontrolu toga – navodi Vojin Trkulja, DP „Branko Gleđa“ Banatsko Višnjićevo.

Stručnjaci upozoravaju da je prošle godine na njivama bilo korišćeno deklarisano seme na svega 40 odsto površina i da treba izbegavati korišćenje za setvu pšenice „sa tavana“, jer je biljka, koja iz nje nikne, podložnija bolestima.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18