Pasji trn ili oblepiha (Hippophae rhamnoides) je trnoviti grm koji može da izraste do šest metara, obično između dva i tri. Plodovi su bobice, najčešće ne krupnije od 5-6mm, karakteristične narandžasto – crvene boje. Svaka je skup dragocenih vitamina, minerala i nutrijenata koji su neophodni za normalno funkcionisanje organizma.
Najbolje uspeva na suvom, peskovitom i krečnjačkom zemljištu. Kod nas raste uz peskovite i šljunkovite obale reka, pretežno u severnim krajevima, a najviše je rasprostranjen uz obalu Dunava. Zbog lepog i dekorativnog izgleda srebrnastih listova i narandžastih plodova, ponekad se sadi kao ukrasni grm i u parkovima, kao živa ograda, a zbog jako razvijenog korena koristi se i za vezivanje peskovitog zemljišta. Kultivisani sojevi imaju krupniji plod i sitnije koštice. U plodovima pasjeg trna ima puno jabučne kiseline, oko dva procenta. U svežem soku ima 200 do 400 mg procenata askorbinske kiseline, vitamina B1, B2, B6 vitamina E, karotina i u veoma malim količinama vitamina F. Još više ovih vitamina ima u semenu. Plodovi pasjeg trna imaju kiseo i pomalo aromatičan ukus i slab miris. U svežem i neprerađenom stanju ne koriste se u ishrani. Prerađeni se upotrebljavaju kao prirodni polivitaminski koncentrat. Konzervirani sok, zbog male količine oksidacijskog fermenta i jake kiselosti, stabilan je i dugo zadržava vitaminsku vrednost. Od soka se mogu praviti dodaci jelima, marmelade i želei. Iz ploda se može dobiti ulje bogato karotinom i vitaminom E i F, koje se koristi u lečenju rana, smrzotina, kožnih bolesti i kao pomoćno sredstvo u lečenju nekih oblika raka. Poseduje baktericidno dejstvo.
Piše: Svetlana Mujanović