U Bečeju besplatna sterilizacija i kastracija pasa

U cilju reašavanja problema pasa lutalica i promociji odgovornog vlasništva, Javno preduzeće “Komunalac” pokrenulo je na teritoriji opštine Bečej akciju besplatne sterilizacije i kastracije čipovanih pasa. Ova aktivnost sprovodi se uz finansijsku podršku Opštine Bečej, na čiji teret će padati troškovi navedenih postupaka.

“Akcija je dobrovoljnog karaktera gde je poseban akcenat na čipovanju što većeg broja pasa i sterilizaciji ženki. Želimo da suzbijemo nepoželjno potomstvo, nekontrolisano razmnožavanje i neodgovornog vlasništva kao posledice. Ukoliko pas nije čipovan postoji mogućnost da se isti prvo čipuje a potom kao obavezna posledica i steriliše ili kastrira. Troškovi sterilizacije ili kastracije i čipovanja padaju na teret budžeta opštine Bečej za 2022. godinu a preko Programa poslovanja preduzeća koje u okviru svojih nadležnosti sprovodi ovu akciju”, kaže direktor JP “Komunalac” Bečej, Željko Plavšić.

Zainteresovani vlasnici treba da se sa važećom ličnom kartom jave u prostorije preduzeća na adresu Dimitrija-Mite Milovanova 5 u Bečeju, radi popunjavanja i preuzimanja potvrde sa kojom će se obaviti neophodne intervencije.

Inače, JP “Komunalac” Bečej rukovodi azilom za pse, a iako je kapacitet prihvatilišta 150, u njemu trenutno boravi više od 300 napuštenih pasa. Za funkcionisanje azila izdvaja se oko 6,6 miliona dinara, a sa druge strane Opština Bečej je do sada na godišnjem nivou izdvajala više milionske iznose na ime odštete za ujede napuštenih pasa. Inače, u opštini Bečej ne postoji registar kućnih ljubimaca.

Zorana Ljubojev

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar