U Čurug zbog svilenih bombona

Proizvodnja bombona u malim zanatskim radionicama danas je retkost. Slavko Milivojev iz Čuruga u porodičnoj radionici čuva stari recept za svilene bombone, čiji su osnovni sastojci samo voda i šećer.

Postupak pravljenja bombona u bombondžijskoj radionici u Čurugu nije se menjao 130 godina! Mašine u kojima se priprema smesa isto su toliko stare, kaže vlasnik Slavko Milivojev, pokazujući vakuum mašinu koja je jedina u Srbiji.

„Posle kuvanja svega, ide na vakuum mašinu, izvlači vodu iz toga i onda kad dođe do kraja ide unutra, na mermerni sto gde se mesa i gde se dodaju mirisi, arome, boja. Mešanje ide tu na mermernom stolu i onda se prebacuje na topli sto. Ne sme da se ohladi, jer ako se ohladi nema bombone,“ kaže bombondžija.

Porodica Milivojev je otvorila radionicu i turistima. Korona kriza je to smanjila, jer su posetioci bili uglavnom deca.

„U jednoj turi bilo je 450 dece. Pet „Dabl dekera“ velikih je bilo, to je bio haos u dvorištu. Ali svi su videli proizvodnju. Svi su čekali i videli process proizvodnj,“ seća se Slavko.

Turistička organizacija opštine Žabalj i ove sezone će promovisati izlete i posetu ovoj sredini. Svi koji mogu da prikažu proizvodnju ili način života u bačkom selu otvaraju vrata turistima.

Marija Čupić, Turistička organizacija Žabalj, kaže: „Zbog toga smo, pre par godina, krenuli u naš projekat „Put sira i meda“.Tu  nisu samo poljoprivredni proizvođači i njihova gazdinstva već i stari zanati, ali i sve one prirodne, kulturne i antropogene vrednosti koje se nalaze u opštini Žabalj.“

Bombondžija iz Čuruga se ne predaje ni pored ekonomskih problema. Nema vašara, sajmova i sličnih manifestacija, pa je prodaja opala. Umesto 350 kilograma, koliko se može proizvesti, dnevna potražnja je pala na svega 20 kilograma slatkiša.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime