U Čurug zbog svilenih bombona

Proizvodnja bombona u malim zanatskim radionicama danas je retkost. Slavko Milivojev iz Čuruga u porodičnoj radionici čuva stari recept za svilene bombone, čiji su osnovni sastojci samo voda i šećer.

Postupak pravljenja bombona u bombondžijskoj radionici u Čurugu nije se menjao 130 godina! Mašine u kojima se priprema smesa isto su toliko stare, kaže vlasnik Slavko Milivojev, pokazujući vakuum mašinu koja je jedina u Srbiji.

„Posle kuvanja svega, ide na vakuum mašinu, izvlači vodu iz toga i onda kad dođe do kraja ide unutra, na mermerni sto gde se mesa i gde se dodaju mirisi, arome, boja. Mešanje ide tu na mermernom stolu i onda se prebacuje na topli sto. Ne sme da se ohladi, jer ako se ohladi nema bombone,“ kaže bombondžija.

Porodica Milivojev je otvorila radionicu i turistima. Korona kriza je to smanjila, jer su posetioci bili uglavnom deca.

„U jednoj turi bilo je 450 dece. Pet „Dabl dekera“ velikih je bilo, to je bio haos u dvorištu. Ali svi su videli proizvodnju. Svi su čekali i videli process proizvodnj,“ seća se Slavko.

Turistička organizacija opštine Žabalj i ove sezone će promovisati izlete i posetu ovoj sredini. Svi koji mogu da prikažu proizvodnju ili način života u bačkom selu otvaraju vrata turistima.

Marija Čupić, Turistička organizacija Žabalj, kaže: „Zbog toga smo, pre par godina, krenuli u naš projekat „Put sira i meda“.Tu  nisu samo poljoprivredni proizvođači i njihova gazdinstva već i stari zanati, ali i sve one prirodne, kulturne i antropogene vrednosti koje se nalaze u opštini Žabalj.“

Bombondžija iz Čuruga se ne predaje ni pored ekonomskih problema. Nema vašara, sajmova i sličnih manifestacija, pa je prodaja opala. Umesto 350 kilograma, koliko se može proizvesti, dnevna potražnja je pala na svega 20 kilograma slatkiša.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra