U fazi cvetanja voća zabranjena primena insekticida

Treba podsetiti voćare, bilo da se voćarstvom bave za sopstvene potrebe ili su u pitanju zasadi intenzivne proizvodnje, da je primena insekticida u fazi cvetanja strogo zabranjena.

Prema zvaničnoj regulativi:„Zabranjeno je prskanje biljaka tokom cvetanja neregistriovanim sredstvima“.

Faza cvetanja je najosetljivija faza u kojoj može doći do ostvarivanja infekcije koštičavog voća prouzrokovačem sušenja cvetova i rodnih grančica (Monilia laxa) i kada je preventivni tretman fungicidima neophodan. I upravo zbog neophodnoti tretmana posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti pčela i drugih polinatora, jer kako se približava cvetanje tako počinje da raste opravdan strah pčelara od pomora pčela.

Insekticidi su apsolutno zabranjeni tokom cvetanja. U fazi cvetanja postoje fungicidi koji su registrovani i bezbedni za primenu, ali svakako se njihova primena preporučuje u ranim jutarnjim ili popodnevnim satima kada je aktivnost pčela svedena na minimum.

Pomor pčela zbog upotrebe pesticida dovodi do štete u proizvodnji meda, ali i voćarstvu. Pčele su insekti od izuzetno velikog značaja za poljoprivrednu proizvodnju, jer utiču na prinose i bolji kvalitet i voćarskih i ratraskih kultura. Iako je korist od pčela u proizvodnji hrane od velikog značaja, nisu retki pomori pčela, kako u svetu tako i kod nas. Osećaj straha i neizvesnosti pčelara ne odnosi se samo na cvetanje voća, već i na cvetanje ratarskih kultura, uljane repice, suncokreta, semenske lucerke. Do ovog straha nije došlo slučajno. Najveće štete i najveći pomori pčela dešavaju se baš u periodu oko cvetanja biljaka. Često uzrok tome je ljudska greška odnosno neadekvatna primena pesticida. Uzroci pojave gubitaka pčelinjih društava mogu biti različiti i mogu delovati pojedinačno ili udruženo. Jedan od razloga može biti izloženost pesticidima kada dolazi do akutnog trovanja, ili do hroničnog trovanja kada su pčele izložene ostacima pesticida na biljkama ili u polenu unetom u košnice.

Do trovanja pčela usled izložensti pesticidima može doći na nekoliko načina:

-primenom insekticida u cvetanju kultura koje se oprašuju pčelama

-primenom insekticida u zasadima u kojima su prisuti cvetajući korovi moje pčele posećuju

-zanošenjem (driftom) insekticida na susedneuseve ili korove koji su u fazi cvetanja

Važno je da poljoprivredni proizvođači budu svesni prisutva pčela u svom okruženju, da sredstva za zaštitu bilja koriste pravilno u skladu sa uputstvom navedenim na etiketi svakog proizvoda koje je naveo proizvođač i u skladu sa pravilima dobre prouzvodne prakse u zaštiti bilja.

Preporuke voćarima koje treba poštovati u cilju sprečavanja trovanja pčela pesticidima:

* primena insekticida tokom vegetacije mora biti u skladu sa uputstvom navedenim na etiketi

* ukoliko u zasadu u kome se planira primena insekticida ima cvetajućih korova, neophodno je njihovo uništavanje

* Pesticide primenjivati u jutarnjim ili večernjim satima kada je aktivnost pčela smanjena

* Pesticide primenjivati kada je tiho i bez vetra kako bi se sprečilo zanošenje na susedne parcele ili useve koji cvetaju.

* Pesticide ne primenjivati ukoliko su najavljene niske temperture ili rosa jer u takvim uslovima ostaci pesticida ostaju duži vremenski period toksični za pčele.

* pre primene insekticida treba obavestiti pčelare jer se može desiti da se u blizini parcele koja se tretira a koja nije u fazama cvetanja nalaze košnice i drugi usevi koji cvetaju.

Preporuke pčelarima:

-Sarađujte sa poljoprivrednim proizvođačima (voćarima i ratarima).

-Obeležite svoje pčelinjake i postavite tablu sa svojom adresom i brojem telefona.

– Upoznajte se sa delovanjem sredstava za zaštitu bilja na pčele.

Za dodatne informacije i pomoć oko zaštite obratiti se nadležnoj Poljoprivrednoj stručnoj službi koja pokriva okrug na kojoj se zasadi nalaze i posetiti sajt Prognozno izveštajne službe-www.pisvojvodina.com.

Slađana Gavrilović

Savetodavac za zaštitu bilja

PSSS Valjevo

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra