U Kolutu jedini privatni ZOO vrt u Vojvodini

Na ulazu u selo Kolut kod Sombora prostire se na osam hektara privatnog poseda neuobičajeni zoološki vrt, u kojem živi više desetina vrsta životinja iz svih krajeva sveta. Oaza se razvijala proteklih tridesetak godina, da bi danas bila impozantno stanište mnogih vrsta, najviše ptica, od kojih nekih nema ni u zoo vrtovima u regionu.

Desetine tropskih životinja, papagaji, majmuni, jeleni, par mrkih medveda Bato i Seka, ali i retke vrste ptica kojih nema u okruženju, prava su atrakcija u jedinom privatnom životinjskom rezervatu u Vojvodini. Milan Mirić kaže da je pre više od tri decenije osmislio oazu kako bi životinjama bilo dobro, a ljudima kako bude, zbog toga ambijent ima minimum ograda, kaveza i betona.

„Ovde ima puno vrsta kljunorožaca, to je i neki hit sada svuda u svetu. Imamo i ptice sekretare, koji su jedini primerci u ovom delu Evrope, a jedno od tri mesta u svetu u kojem se razmnožavaju je i zoološki vrt u Kolutu. Sekretarke su vrlo neobične, retke ptice, izgledaju takođe nesvakidašnje, a ono po čemu su jedinstvene je to što je to jedina ptica koja dolazi do hrane tako što nogom ubija plen, a to je zmija“, priča Milan Mirić.

Milan kaže da su mu životinje kao deca, a svaka ima svoju priču. Želja mu je da nabavi još neke retke vrste, ali ga u tome trenutno sprečava komplikovan transport i procedura.

„Prve crne rode su se repordukovale u mom zoološkom vrtu pre tridesetak godina, a to je bilo jedno od tri mesta u svetu gde su one u zarobljeništvu izvodile mlade. Posle tri decenije evo opet uspešno izvode mlade. Sarađujem sa drugim zoološkim vrtovima, razmenjujemo životinje, sarađujem sa beogradskim i palićkim zoološkim vrtovima, ali i onima iz inostranstva, a ta saradnja je odlična“.

Jedinstveno mesto kod Koluta možemo nazvati i prirodnjački rezervat, jer se u nemu nalazi preko stotinu životinjskih vrsta koje možete videti, a najatraktivniji su flamingosi.

Izvor: RTV

Foto: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime