U Mokrinu „Biosens“ osniva prvo digitalno selo

Istraživačko-razvojni institut za informacione tehnologije biosistema “Biosens” iz Novog Sada zajedno sa kompanijama Delta i “Mokrin haus” pokrenuo je projekat Digitalno selo, prvo digitalno selo u Srbiji, a iz ovog Evropskog centra izuzetnosti pored vesti o brojnih novih projekata stiže i ona da je nova zgrada Instituta završena i da su u toku unutrašnji radovi, pa se useljenje može očekivati do kraja godine.

Direktor ovog instituta, Vladimir Crnojević, kaže da su u projekta Digitalnog sela koji će biti pokrenut 24. maja uključeni poljoprivrednici i stanovnici Mokrina i da je to prvi put da se digitalna transformacija primeni u velikom naprednom selu .

To bi, kaže, trebalo da im omogući da se mnogo više oslanjaju na informacione tehnologije u svakodnevnom radu u poljoprivredi, da koriste digitalne platforme za poslove sa banakama, osiguranjem i prilikom savetovanja, ali omogući efikasniju poljoprivrednu proizvodnju, zajedničke nastupe na trzištu kroz virtuelne zadruge, nabavku repromaterijala i plasman sirovina.

“ Ako se pokaže uspešnom, digitalnu transformaciju moći ćemo da primenimo na svim selima u Srbiji i na čitavu poljoprivrednu zajednicu naše zemlje. U svetu postoje digitalne farme, ali ovakva gde će se u jednom širem socijalnom kontekstu uključiti veći broj stanovnika i to različitih profila i aktivnosti, ne postoji“, kaže Crnojević.

Biosens projekat digitalnog sela pokreće nakon četiri godine pošto je u okviru tog Instituta otvoren Centar digitalne poljoprivrede Srbije i puštena u rad digitalna platforma Agrosens, koja korisnike samo pomoću pametnog telefona potpuno besplatno snabdeva bitnim informacijama zahvaljujućii satelitskoj tehnologiji.

Biosens institut trenutno je smešten u zgradi Rektorata Univerziteta u Novom Sadu, a po rečima Crnojevića zgrada instituta za koju je premijerka Ana Brnabić položila kamen temeljac u maju prošle godine sada je završena, a u toku su unutrašnji radovi.

„Sve ono što je bilo specifično za zgradu, a to su antivibracioni sistemi , gde je jezgro zgrade odvojeno od ostatka je završeno i uspešno testirano. Kolege iz Nemačke su ovde boravile nekoliko dana i radile testove, sve je ispalo onako kako smo i predvideli. Sada ubrzano radimo na opremanju i unutrašnjim radovima i nadamo se da ćemo ispoštovati cilj koji smo postavili, a to je da dočekamo Novu godinu u novoj zgradi, kaže direktor Crnojević.

Istraživačko-razvojni institut za informacione tehnologije biosistema Biosens je vodeći srpski Digitalni Inovacioni Hab. Dostignuća Biosensa prepoznata su u Srbiji i u svetu. Uključen je u neke od najvećih evropskih digitalnih inovacionih projekata. Sarađuje sa velikim multinacionalnim korporativnim akterima iz različitih industrija poput industrije softvera, kompjuterskih igara, osiguranja i nacionalnim telima.

U Centru za senzorske tehnologije instituta trenutno se radi na razvoju silikatnih nanomaterijala kako bi se primenili u dijagnostici i snimanju tkiva raka. Ovi materijali koristiće se i za pametnu ambalažu za hranu i za medicinske implante. Nove nanočestice se konstruišu i radi efikasnog blokiranja UV zračenja i primene u bezbednijoj generaciji krema za sunčanje.

Radi se i na nanogeneratorima, razvijeni su i ultra tanki mikrosuperkondenzatori. Biosense je razvio i Plant-O-Metar, uređaj koji biljke posmatra i van vidljivog dela i u stanju je da primeti da li su pod stresom i koliko su zdrave. Precizno utvrđivanje stanja biljaka je jedan od najvećih izazova za poljoprivrednike. Tačno merenje vlažnosti zemljišta je veoma važno u poljoprivredi, jer pravilan rast, razvoj i održavanje biljaka u velikoj meri zavisi od količine vode u zemljištu.

Institut Biosens označen je kao Evropski centar izuzetnosti. Smatra se osnovom naučnog napretka naše zemlje. Trenutno ovde radi 140 naučnika. U planu je da se u naredne tri godine zaposli još 100. Na multidsciplinarnim istraživanjima rade naučnici iz oblasti prirodnih nauka i eksperti za informacione tehnologije.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra