U Opovu zadovoljni kvalitetom bundeve

Porodica Gasenberger iz Opova, decenijama se bavi proizvodnjom bundeve. Trenutno završavaju branje i zadovoljni su rodom, ali su ih veća ulaganja primorala da podignu cenu.

Porodica Gasenberger iz Opova bavi se povrtarskom proizvodnjom, a njihove mušterije znaju da kod njih uvek mogu da pronađu kvalitetne bundeve. Gaje najviše sortu banatska bela bundeva, ali i tamburica. Ove godine rod je dobar, sa jednog hektara dobili su 20 tona, a najveći primerci idu do 40 kilograma.

– Ove godine smo pola bundeva zalivali, a pola nismo. Sa ovim koje jesmo smo prezadovoljni, sa ostalima ne baš, ali ne jurimo kvantitet, nego kvalitet – kaže Željko Gasenberger, poljoprivrednik.

Sušna godina i poskupljenja dovela su do toga da ulaganja budu veća.

– Hemija je donekle poskupela, nije alarmantno, a veštačko đubre sa 42 na 120 dinara za kilo. Na to se teško dođe do neke dobiti – navodi Steva Gasenberger, poljoprivrednik.

Posla ima puno, ali porodica ima sedmoro dece i oni donekle pomažu. Po potrebi se unajmljuju i radnici.

– Najteži je rad i tovarenje, a sve drugo je lakše. Ja i Željko posejemo sami, namestio sam mašinu, on pušta semenje i vozimo – objašnjava Steva Gasenberger, poljoprivrednik.

Polovinu roda prodaju na kvantaškoj pijaci u Beogradu, gde idu cele bundeve, ali mušterije najčešće traže na parče ili rendano.

– Imamo svoje kupce koji uzimaju od nas na veliko, i pekare. Mi njima to izrendamo, lepo spakujemo i to je čisto i pedantno, tako da kažem – navodi Željko Gasenberger.

Obrane bundeve se čuvaju u skladištu i mogu da stoje do februara, a nakon toga treba se pobrinuti da ih ne ošteti vlaga.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar