U plastenicima više posla za povrtare

Kraj zime i rano proleće je vreme kada povrtarima počinje sezona intenzivnih radova u zaštićenom prostoru. Tokom februara obavlja se setva paradajza i paprike za proizvodnju rasada za ranu plasteničku proizvdnju ovih kultura, bere se salata i spanać iz zimskog ciklusa i pripremaju plastenici za nastavak proizvodnog lanca narednom kulturom.

Uzgoj u plasteniku predstavlja najintenzivniji oblik proizvodnje povrća, karakteriše je veći prinos u odnosu na prinos na otvorenim polju, obezbeđuje se sveže povrće i u zimskom periodu, a zbog kontrolisanih uslova bolji je i kvalitet povrća. Prednost je u tome što prihodi stižu u kontinuitetu  tokom cele godine pa se sve više poljoprivrednih proizvodjača opredeljuje za ovakvu proizvodnju.

Prilikom postavljanja plastenika treba voditi računa o nekoliko važnih činjenica, kaže za „Dobro jutro“ dipl. inženjer poljoprivrede Olivera Sekulić, savetodavac  PSS Vojvodine sa sedištem u Somboru.

– Po obliku i veličini plastenici mogu biti različiti, a koji oblik će se koristiti zavisi od niza faktora. U prvom redu treba voditi računa o klimatskim faktorima i o nameni. Plastenik treba da je udaljen od industrijskih zagađivača najmanje 1 km, a od glavnih saobraćajnica najmanje 100 m. Prostor oko plastenika mora u potpunosti biti čist od korova jer su oni  najčešći izvori zaraze i bolesti. Teren za plastenik treba da je ravan ili blago nagnut (sa maksimalnim nagibom od 0,4 procenta) bez izrazitih depresija. Najpovoljnija ekspozicija terena je južna ili jugoistočna, objašnjava Olivera Sekulić.

Zemljište za plastenike treba da je lako, strukturno, ocedno i da ima dobru propustljivost Nivo podzemne vode treba da je na dubini od 1,5 m u suprotnom dolazi do oštećenja korenovog sistema. Drenažni kanali oko plastenika su obavezni na vlažnim terenima, dok mesto na koje se postavlja plastenik treba da je zaštićeno od pravca duvanja jačih vetrova, time se osim fizičke zaštite plastenika stvaraju povoljni mikroklimatski uslovi za razvoj biljaka.

Mesto za plastenik treba da je što bliže izvoru kvalitetne vode koja će se koristiti za zalivanje. Po savetu ovog stručnjaka, analizom treba utvrditi hemijski i mikrobiološki sastav te vode. Potrebno je imati i dobar put do plastenika zbog dovoza repromaterijala kao i odvoza povrća, a zbog kontrole, plastenik treba da je blizu objekta stanovanja. 

V.Savić

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18