U Srbiji i dalje većina otpada od hrane završava na deponijama

Nedostatak podsticajnih sredstava, nivo znanja i zainteresovanosti preduzeća i zdravstvenih ustanova, tri su glavne prepreke odgovornom upravljanju otpadom od hrane, pokazalo je istraživanje o informisanosti velikih generatora otpada od hrane, saopštio je NALED. Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji Recept za otpad od hrane, koju su uz podršku GIZ-a organizovali NALED i kompanija Eso Tron, a jedna od glavnih preporuka jeste da se uvede obaveza razdvajanja otpada za sve koji dnevno prave ili služe više od 50 obroka.

Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Sandra Dokić rekla je da podaci pokazuju da se godišnje stvori oko 2,95 miliona tona komunalnog otpada, od čega 40 odsto čini biootpad u koji ulazi i otpad od hrane.

Istaknuto je da se većina otpada od hrane i dalje najčešće transportuje na deponiju, da je druga najčešća upotreba ishrana životinja, a treća kompostiranje. Korišćenje otpada u energetske svrhe i dalje se smatra najređim oblikom prerade i neiskorišćenim potencijalom.

Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović je naveo da obnovljivi izvori energije imaju sve važniju ulogu, a da je hrana za njihovo dobijanje vredan resurs, što je projektom „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane“ i dokazano.

Istraživanje koje je sprovela agencija IPSOS za potrebe projekta, pokazalo je da se u skoro svim preduzećima otpadno jestivo ulje predaje operateru, dok otpad od hrane odvaja 43 odsto preduzetnika. Nacionalna koordinatorka GIZ Otvorenog regionalnog fonda MMS Zorica Bilić je istakla da je otpad od hrane jedan od najvećih tokova otpada na svetu i da kao takav predstavlja izazov i sa društvenog, ekonomskog i ekološkog aspekta.

Prema podacima izveštaja Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija, u domaćinstvima u Srbiji godišnje se baca 83 kg hrane po glavi stanovnika, što je devet kg više od svetskog proseka.

Kako bi se ove količine smanjile, sa konferencije je poručeno da su potrebne dodatne edukacije svih korisnika i generatora otpada u sistemu, racionalnija nabavka namirnica u domaćinstvima, kao i uvođenje olakšica za velike trgovinske namirnice, kako bi mogle da doniraju robu koja je pred istekom roka.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo