U Srbiji se reciklira 27 odsto plastičnog otpada

Povodom Međunarodnog dana potrošača, koji je obeležen juče, kampanja potrošačkih udruženja usmerena je na kvalitet i reciklažu plastične ambalaže.

Plastika i dalje izaziva nepoverenje kod većine potrošača, a to je zbog nedovoljne svesti kod ljudi na koju utiču neutemeljene informacije u javnosti, smatraju stručnjaci. Proizvođači garantuju zdravstvenu bezbednost proizvoda na kojem je istaknut i način korišćenja, napominju na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu.

„Svaka ambalaža koja nema naznaku da je za višekratnu upotrebu, koristimo je na sopstvenu odgovornost“, kaže Senka Popović, Tehnološki fakultet, Novi Sad.

Najviše se susrećemo sa PET ambalažom, označenom brojem jedan i ona je predviđena za jednokratnu upotrebu, a sumnje u njen kvalitet izražene su leti kada ispred marketa stoje paketi vode.

„Migracija je povećana svakako, i metali i formaldehid i neke druge komponente koje ulaze u sastav plastike dolazi do njihove povećane migracije. Međutim, istraživanja pokazuju da i te migracije ne prelaze granice dozvoljenog“, kaže Senka Popović.

Sastav ambalaže definišu ekološke oznake sa trouglom, odnosno slovima i brojevima. Brojem jedan najčešće se označavaju boce za vodu i sokove, oznaka dva je rezervisana za prehranu i hemikalije. Broj tri ili PVC ambalaža je savitljiva i koristi se između ostalog u proizvodnji lekova, četvorka za folije, a petica za mlečne napitke. Brojem šest označavaju se posude od stiropora, a sedam flašice i baloni za vodu. Plastična ambalaža je funkcionalna i jeftinija u odnosu na druge i kao takva ne bi trebalo da bude neprihvatljiva, ako se u obzir uzme mogućnost reciklaže i adekvatnog upravljanja otpadom.

„Očuvanje životne sredine koja trpi sve veći ljudski nemar, važno je ne samo kod proizvodnje plastične ambalaže, već i u procesu reciklaže. Rezultati po tom pitanju su kod nas poražavajući“, zaključuje Senka Popović.

U Srbiji se reciklira svega dva odsto komunalnog otpada, a plastičnog 27 odsto. Podatak za ambalažni otpad zvuči ohrabrujuće, međutim, zabrinjava to što preostalih 62 odsto ili 62.000 tona plastike završi godišnje na deponijama i rekama.

Izvor: RTV

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime