U Šumadiji gaje somborku papriku

Pored već tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, mladi koji ostaju u šumadijskim selima sve više podižu sopstvene zasade, uvodeći nove kulture na već nasleđenim njivama. Povrtarstvo je grana poljoprivrede koja je dosta razvijena u opštini Knić, a siguran otkup garantuje vraćanje uloženih sredstava. Zbog toga su dugogodišnji prijatelji, Nikola Đurković i Nenad Ostojić otpočeli proizvodnju somborke paprike u selu Čestin.

Na ideju da otpočnu zajedničkim snagama proizvodnju paprike Nikola Đurković i Nenad Ostojić došli su sasvim spontano, razmišljajući o tome šta mogu novo da zasade kako bi razvili sopstvenu proizvodnu priču, nezavisnu od već nasleđene. Na 35 ari u selu Čestin gaje somborku papriku a Nikola Đurković očekuje prinos od sedam do deset tona.

– Trenutno imamo veliko tržište gde možemo da plasiramo proizvode paprike i tako smo odabrali proizvodnju somborke. Najčešće je koriste mlekare za punjenje pavlakom, to je u mesecu avgustu, a u septembru kreće zimnica. Počeli smo setvu u kontejnere 20. marta, ovde smo izneli rasad oko 27. maja i počeli smo sa rasađivanjem. Godina iza nas je veoma sušna, imali smo baš težak period pri rasađivanju jer smo imali temperature i do 32, 35 stepeni u maju. Imali smo sreće da reka iza nas nije presušila, to je Čestinska reka i tu smo imali sistem za navodnjavanje. Najbitnija je voda, zatim toplo vreme sa sunčanim periodima i ishrana – kaže Nikola Đurković, povrtar iz sela Čestin, opština Knić.

Nikolin prijatelj Nenad Ostojić zadužen je za zaštitu a pošto im je ovo prva godina proizvodnje paprike pratili su vegetaciju od početka rasađivanja do branja. Za sada su zadovoljni proizvodnjom paprike, a u planu je i proširenje zasada gde će povećati površine i pod crvenom paprikom.

– Svaki dinar koji je uložen u zaštitu i ishranu se višestruko isplati tako da se ljudi zavaravaju ako misle da mogu da dođu do nekih visokih prinosa i isplative proizvodnje bez nekih ulaganja u ishranu, zaštitu i seme. Cena paprike je na početku bila lošija, nekih 75 dinara, a onda smo mi došli do nekih kupaca koji su otkupljivali somborku u kvalitetu, prebranu, pa smo je prodavali po 100 dinara, s tim da smo mogli da prodajemo i ovako sa njive, da ne prebiramo ništa, po ceni od 75 dinara. Namera nam je da proširimo proizvodnju. Somborka je specifična, jer je sortna paprika i retki su hibridi, mi smo čuli da ima jedan pa bismo ga probali jer dosta ima virusa u somborki, tako da je hibrid jedini način da ona može da se izbori sa virusima – objašnjava Nenad Ostojić povrtar iz sela Čestin, opština Knić.

Nikolina supruga Radmila Đurković zadužena je za pripremu zimnice. Somborku beru na svakih deset dana, a po turi napune i do 70 tegli. Zajedno Radmila sa Nikolom i Nenadom zaokružuje proizvodnju od njive do trpeze.

– Za sada radimo na tradicionalan način zimnicu somborke paprike, ali takođe imamo u planu da se bavimo crvenom paprikom, da pravimo ajvar, zatim da imamo crvenu papriku u medu i možda ubacimo somborku papriku koja je punjena kupusom, pošto se naš drug Nenad bavi proizvodnjom kupusa. Crvenu papriku cepkamo, pravimo od nje filete, čistimo je skroz i u teglu dodajemo med umesto konzervansa i vinobrana. Kombinacija paprike i kupusa je sledeća – koristi se somborka paprika, punimo je kupusom i ona onda dobija neki kiselkasto, slano ljuti ukus pošto je somborka ljuta – kaže Radmila Đurković, poljoprivrednica.

Iako mladi, ovi dugogodišnji prijatelji imaju velike planove kada je proizvodnja povrća u pitanju. Ostanak na selu za njih je prilika da prošire porodičnu proizvodnju i uvedu nove kulture, sa ulaganjima u intenzivne zasade koji će se isplatiti.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar