Ugarenjem zemljišta popobljšava se njegovo biološko zdravlje

Ugarenje zemljišta je vrlo važna agrotehnička mera u oblasti poljoprivrede, Iako ima duboke korene u istoriji poljoprivrede, posebno u tradicionalnim sistemima obrade zemljišta, danas nije česta praksa kod naših poljoprivrednih proizvođača. Razlozi za to su različiti, ali nesumnjivo njenim izostavljanjem se ubrzava proces degradacije poljoprivrednog zemljišta. Primenom ove mere utiče se na očuvanje plodnosti zemljišta, njegovih fizičkih, hemijskih i bioloških karakteristika, smanjenje erozije, negativnih posledica intenzivne poljoprivredne proizvodnje, a kao rezultat svega je povećanje produktivnosti poljoprivrednih površina.

Zoran Lazarov, savetodavac za ratarstvo u vranjskoj PSSS, ističe da obnova hranljivih materija podrazumeva prirodnu regeneraciju hranljivih elemenata u zemljištu, tj prirodnu regeneraciju zemljišta kroz period odmora, čime se poboljšava kvalitet zemljišta za buduće useve. Takođe smanjuje se iscrpljivanje azota, fosfora i kalijuma kroz period bez intenzivnog uzgoja.

– Povećanjem organske materije podstiče se stvaranje humusa kroz prirodne procese razgradnje biljnih ostataka od biljaka koje se uzgajaju tokom perioda odmora kao pokrovni usevi, leguminoze, mahunarke – naglašava Lazarov i dodaje da poboljšanje strukture zemljišta podrazumeva bolje prodiranje vode i vazduha, čime se smanjuje zbijenost i povećava vodni kapacitet.

Korišćenjem pokrovnih useva tokom ugarenja sprečava se odnošenje površinskog sloja zemljišta, čime se sprečava erozija, zbijanje zemljišta i degradacija njegovih fizičkih i hemijskih svojstava. Tokom odmora zemljišta, uklanjanjem uslova za njihov razvoj, prekida se ciklus razvoja korova, štetnih organizama i bolesti.

– Ugarenjem zemljišta podstiče se rast korisnih mikroorganizama i poboljšava ukupno biološko zdravlje zemljišta – podvlači Lazarov i podseća da dugoročna održivost poljoprivredne proizvodnje podrazumeva dugoročno očuvanje zemljišta kroz povećanje prinosa i istovremeno smanjenje potrebe za intenzivnom upotrebom veštačkih đubriva i pesticida.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime