Upotreba biostimulatora u voćarstvu

Naslovi poput ’Biostimulatori-budućnost poljoprivrede’ ili ’Biostimulatori kao uzročnici seizmičkih promena u poljoprivredi u deceniji pred nama’ upućuju snažne poruke poljoprivrednim proizvođačima ali i potrošačima o novoj etapi u razvoju poljoprivredne proizvodnje, obeleženu primenom novih agrohemikalija. Pojam biostimulatora, opisan od strane hortikulturnih stručnjaka, opisuje materije koje podstiču rast biljaka a da to nisu uobičajene hranljive materije, poboljšavači zemljišta ili pesticidi, i da su pri tome ’one više definisane onim što rade nego onim što jesu’, podstičući rast biljaka kada se primenjuju u manjim količinama.

EU i SAD su za sada jedine zajednice koje su, regulišući sopstveno tržište proizvoda za đubrenje, definisale Uredbe o proizvodima za đubrenje u koje su uvršteni i biostimulatori kao proizvodi koji stimulišu procese u ishrani bilja bez obzira na količinu hranljivih sastojaka u proizvodu, s jedinim ciljem poboljšanja jedne ili više osobina biljke i biljne rizosfere. Mehanizmi dejstva biostimulatora su višestrani:

– Utiču na efikasnost upotrebe hranljivih materija;

– Povećavaju tolerantnost na abiotski stres;

– Poboljšavaju osobine koje utiču na poboljšanje kvaliteta prinosa;

-Utiču na dostupnost ograničenih hranljivih materija u zemljištu i rizosferi.

Ostale države su u sopstvenim nacionalnim zakonima definisale biostimulatore i regulisale njihovu upotrebu pod različitim imenima, poput organskih ili bio-đubriva, stimulatora biljnog porasta, ojačivača biljaka, itd.

Vrste i tehnologije

Biostimulansi su prirodne i ekološki prihvatljive supstance s pozitivnim delovanjem na rast biljaka, poboljšavajući metabolizam i fiziologiju biljaka kada se primjenjuju u malim dozama. U nastavku su opisane najčešće kategorije biostimulatora.

1. Ekstrakti morskih algi

Morske alge čine sastavni deo morskog obalnog ekosistema i procenjuje se da postoji oko 9000 vrsta. Vrste koje se najčešće koriste u poljoprivredi su ascophylum Nodosum, Fucus spp, Laminaria spp, Sargassum spp, i Turbinaria spp. Ekstrakti morskih algi deluju kao biostimulansi uglavnom zbog prisustva biljnih hormona. Glavni fitohormoni identifikovani u ekstraktima morskih algi su: auksini, citokinini, giberelini, apscisinska kiselina i etilen. Na tržištu postoji raznovrsnost u proizvodnji ekstrakta morskih algi. Ove ekstrakcije daju prerađene proizvode koji su ili čvrsti ili tečni u zavisnosti od svrhe upotrebe. Tako nalazimo proizvode koji su se manje-više transformisali, od jednostavno zgnječenih morskih algi do ekstrakcije aktivnih molekula.

2. Peptidi i aminokiseline

Peptidi i aminokiseline su važni molekuli u biljnim mehanizmima jer su osnova proteina. Neki bioaktivni peptidi mogu modulirati važne fiziološke funkcije biljaka jer se vezuju za ćelijske receptore koji regulišu specifične metaboličke procese. Postoje dva izvora: životinjski, koji se dobija hidrolizom kolagena na visokoj temperaturi i biljni hidrolizati koji se dobijaju enzimskom hidrolizom na niskim temperaturama. Neke aminokiseline poput hidroksiprolina i hidroksilizina prisutne su samo u hidroliziranom kolagenu (koži). Neki organski propisi ograničavaju upotrebu životinja na nejestivi deo useva.

3. Huminske supstance

Huminske supstance su prirodni sastojci organske materije tla koji nastaju razgradnjom biljnih, životinjskih i mikrobnih ostataka, ali i metaboličkom aktivnošću mikroflore tla koji koriste ove supstrate. Huminske supstance su skup heterogenih jedinjenja, prvobitno kategorizovanih prema njihovoj molekularnoj težini i rastvorljivosti u humine, huminske kiseline i fulvokiseline. Huminske supstance su odavno prepoznate kao bitni faktori koji doprinose plodnosti tla, delujući na fizička, fizičko-hemijska, hemijska i biološka svojstva tla. Većina biostimulativnih efekata odnosi se na poboljšanje ishrane korena, putem različitih mehanizama.

4. Biljni ekstrakti

U biljkama se nalaze mnoge korisne supstance koje deluju kao biostimulansi. Svaki biljni ekstrakt je jedinstven zbog porekla biljke i procesa ekstrakcije. Stoga je teško istaknuti pojedinosti. Međutim, biljni ekstrakti mogu delovati direktno na usev bez potrebe za puno energije.

5. Korisni mikroorganizmi

Postoje dve velike porodice mikroorganizama – korisne gljive i korisne bakterije. Prvu kategoriju snažno predstavljaju mikorizne gljive. Ove gljive djeluju u uzajamnoj simbiozi, između korena biljaka i nekih gljivica u tlu. Mikorizne gljive kolonizuju korenje biljaka i daju im mineralne elemente i vodu koju izvlače iz tla kroz spoljašnju mrežu hifa, dok biljka opskrbljuje mikroorganizam radikalnim organskim spojevima i šećerom. Zahvaljujući mikorizi biljka povećava površinu korena od 100 do 1000 puta, a samim tim i sposobnost apsorpcije hranjivih materija i vode. Mikoriza se proizvodi in vivo ili in vitro tehnikama. Prva obezbeđuje da se gljive uzgajaju kao u prirodnim uslovima i da su posledično otpornije na uslove zemljišta. Neke druge gljive (poput nekih sojeva Trichoderme) stimulišu razvoj biljaka i povećavaju njihovu produktivnost. Oni su takođe u stanju indukovati stvaranje korena i stimulisati kolonizaciju rizosfere i korena drugim korisnim mikroorganizmima. Korisne bakterije se naseljavaju udruživanjem unutar rizosfere. Delovaće uglavnom na funkcije ishrane biljaka – posebno na povećanje apsorpcije minerala i bolju otpornost na abiotički stres. Glavni proizvodi koji se nude na tržištu su rizobijum i rizobakterije koje podstiču rast biljaka.

Piše: dr Dejan Marinković, PSSS Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored