Uređuju etno-kuću u okviru porodičnog gazdinstva

Već duže od tri decenije, porodica Petkov iz Kikinde uređuje etno-kuću u okviru svog porodičnog gazdinstva. Od prvobitnog hobija, sakupljanja starih predmeta, uređenja prostora, sada bi ta strast mogla postati deo turističke ponude Kikinde. Jer, rezultat njihovog dugogodišnjeg rada i ulaganja to i zavređuje.

Svaki detalj u domu porodice Petkov nosi sa sobom posebnu priču i simboliku. Već 36 godina, Snežana i Sava stvaraju neobičan etno-prostor u svom domaćinstvu, pa je tako prvobitni hobi prerastao u pravu etno-priču.

– Ta ideja je još od malih nogu. Pošto sam seosko dete, odrastao sam u toj priči, i želeo sam da namestim jednu životnu priču. Da mogu to da sačuvam i prenesem pokolenjima, da vide kako je nekad bilo – priseća se Sava Petkov.

Uz pomoć prijatelja, komšija, obilaženjem pijaca pronalazili su stare upotrebne predmete, ulagali svoje vreme, kreativnost, novac. Tako su na najlepši način dočarali atmosferu vremena prošlog.

– Dizajnirao sam, osmislio, bio sam pokretač. Istovremeno, tehnički crtač, majstor i sve ostalo. Od temelja do šolje – dodao je Sava.

– Mnogo rada, mnogo truda. U međuvremenu, otvorili smo i prenoćište i, eto, volela bih da bude što više posetilaca, turista, treba videti sve ovo što je sačuvano od zaborava – naglašava Snežana Petkov.

Kuća u kikindskom Zelenjaku, starom delu grada u kome se inače čuva tradicija, pravi je mali etno-muzej. Organizovanim posetama najmlađih, bilo bi lepo novim generacijama preneti tradiciju kraja. Baš poput Snežanine omiljene „Lalinske sobe“.

– Tu sam svakog dana, pomeram neke stvari, brišem. Uvek mi se čini da sam se vratila u ono vreme, nekadašnje – kaže Snežana.

Sve što su do sada uradili, za porodicu Petkov je, pre svega, njihovo zadovoljstvo i duhovno ispunjenje. Nadaju se da će porodična tradicija biti nastavljena.

– Pošto imamo sedam unučadi, pa neko će, nadam se, nastaviti, poželeti da drugima sve ovo predoči i da nastavi taj moj put – priželjkuje Sava Petkov.

Za generacije koje tek dolaze, članovi porodice Petkov sačuvali su zanimljive detalje iz prošlosti, čuvajući na taj način tradiciju i uspomene. Ako poželite da zavirite u taj svet, dobro ste došli.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar