Do sedamdesetih godina 19. veka šljiva je korišćena prvenstveno za proizvodnju rakije, a potom suva požegača postaje značajan proizvod. Iz Srbije je 1867. godine izvezeno 4.200 tona suve šljive u vrednosti od 84.000 dukata. Požegača se tada koristila i kao stono voće, i za proizvodnju pekmeza. U periodu od 1881. do 1900. godine prosečan izvoz suve šljive iz Kneževine Srbije iznosio je 26.200 tona, a rekordna je bila 1887. godina sa 41.296 tona. Početkom 20. veka šljiva je bila vrlo značajna za privredu Srbije i Bosne. Sa ovih prostora izvezeno je 108.000 tona šljive 1904. godine, a 85.000 tona 1908. godine. Zakoni o unapređenju voćarstva doneti krajem 19. i početkom 20. veka podstakli su razvoj šljivarstva.
Period između dva svetska rata karakterisala su dva različita razdoblja, sa prelomnom 1929-om godinom. Prvo razdoblje je doba prosperiteta požegače, povećanja broja stabala i obima proizvodnje. Tako je 1926. godine proizvodnja u tadašnjoj Jugoslaviji omogućila izvoz 12.000 tona sveže i 47.000 tona suve šljive. Veliki rod požegače 1928. godine, oštra zima te iste i naredne godine i jak napad šljivine štitaste vaši od 1925. do 1929. godine prouzrokovali su masovno sušenje stabala požegače.
Piše: Prof. dr Zoran Keserović

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com