Uvek treba saditi cveće uz povrće

Združena sadnja, odnosno sadnja povrća i određene vrste cveća na istom prostoru, predstavlja lako primenljivu strategiju kojom se postiže bolji prinos i održava zdravlje biljaka. Prilikom sadnje cveća uz povrće jako je važno obratiti pažnju na jednu stvar.

Mnoge povrtarske kulture, poput paradajza, mogu da se samoopraše, međutim, postoji mnoštvo biljaka koje se oslanjaju na oprašivače, kao što su luk, dinje, budeve, tikve, tikvice, krastavci… To zne znači da pored paradajza ne treba saditi cveće, jer mnoge vrste imaju ulogu zaštitnika poput nevena, kadifice, dragoljuba…

Uzgoj cveća u povrtnjaku ili uzdignutim lejama za povrće privlači pčele i ostale korisne insekte koji raznose polen od biljke do biljke. Time ovi insekti ostvaruju ulogu pomagača u baštama budući da svojim delovanjem pospešuju rast biljaka, njihovo plodonošenje i proizvodnju hrane kao krajnji ishod.

Osim što privlači više oprašivača u povrtnjak, cveće može da privuče i insekte koji pomažu u kontroli štetočina, kao što su bubamare, pauci, ose, itd.

Da bi se združena sadnje cveća i povrća uspešno sprovela, potrebno je primeniti nekoliko osnovnih uputstava.

Naime, prvenstveno za sadnju treba odabrati one vrste cveća koje cvetaju u isto vreme kada i povrtne kulture koje se uzgajaju na istom prostoru. Ove informacije obično su sadržane na kesicama sa semenom određene vrste povrća ili cveća, ali je svakako preporučljivo i samostalno istražiti i konsultovati više različitih izvora.

Zatim, trebalo bi odabrati tip cveća koji najbolje odgovara združenoj sadnji. S tim u vezi, biljke čije cvetove karakterišu kompozitni oblici, najbolje privlače polinatore. Stoga bi u povrtnjaku neizostavno trebalo da se nađe i poneka ljubičasta ehinacea, cinija, kosmos, suncokret i bela rada.

Izvori: Southernliving / Hellohomestead

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra