Насловна ТЕМЕ ЗДРАВА ХРАНА VELIKO SPREMANJE U BAŠTAMA POD KROVOM: Plastenik ne sme da bude zimovnik...

VELIKO SPREMANJE U BAŠTAMA POD KROVOM: Plastenik ne sme da bude zimovnik za štetočine

368

Promena klime izmenila je i neke navike povrtara. Ranije su plastenici bili „rezervisani“ za velike proizvođače i male pijačare. Poslednjih godina, kako leta postaju sve toplija i sušnija, sve veći deo povrtarske proizvodnje, čak i one na okućnicama, seli se u plastenike. Mali su, jednostavni, ali su i najprimitivniji opremljeni sistemom za zalivanje kojim se biljkama gasi žeđ, ali i kvase zidovi i unutrašnjost plastenika da bi se povećala relativna vlažnost i smanjila toplota.

Piše: Svetlana Mujanović

Da bismo produžili životni vek plastenika i osigurali solidan i zdrav rod, potrebno je da im se posveti veća pažnja baš u ovom periodu. Plastenik valja pripremiti za novu sezonu. Zbog intenzivne proizvodnje i smene useva zbog plodoreda, u plastenicima se “isposti“ zemlja, a to dovodi do smanjenog i nekvalitetnog roda. Baškare se i korovi, a u zemlji prijatno sklonište nalaze i brojne štetočine i paraziti. Pa kako plastenik „ozdraviti“?

Za početak, plastenik valja očistiti, i to ne samo unutrašnjost, već i zemljište koje ga okružuje. Počupaju se izrođene i osušene biljke, pažljivo pokupe svi biljni ostaci i iznesu izvan plastenika. Ako su bili zdravi, odlože se na kompostnu gomilu, a u slučaju neke bolesti, valja ih spaliti. To se radi i s korovima iz plastenika ili okoline. Posebno pažljivo se kupe oni koji su formirali seme. Najbolje je da se pokupe u PVC džak i u njemu odnesu do mesta gde će se spaliti, da se seme ne bi rasipalo, jer poznato je da seme nekih korova zadržava klijavost više decenija.

Iznese se sav alat koji je u plasteniku bio zaštićen od sunca i kiše, dobro opere, dezinfikuje, podmaže ako treba i složi u neku šupu. Tokom vegetacije na foliji plastenika se nakupila prašina, vetar je u naborima folije i mestima sastavljanja naslagao sitne biljne delove koji mogu da oštete foliju i posluže kao skrovište štetnim insektima. Plastenik se dobro opaje spolja i iznutra, a onda se opere rastvorom nekog eko deterdženta i uz pomoć mekih, dugačkih četaka.

Ukoliko je reč o plasteniku sa slabom armaturom, tada treba postaviti drvene T-nosače koji će ojačati konstrukciju i sprečiti deformaciju cevi koju može napraviti eventualni debeli sloj snega. Pregledaju se i poprave svi mehanizmi za otvaranje i zatvaranje. Tek tada, rastvorom eko deterdženta valja oprati unutrašnjost plastenika. Danas su na tržištu dostupni i preparati za dezinfekciju na bazi mikroorganizama, koji ne dozvoljavaju patogenima da se razvijaju na foliji.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us