Vez je ponovo u modi

Dokazano je da vez kao tradicionalna ženska veština smiruje živce, a dobar je i kao odmor od onlajn svakodnevice i društvenih mreža. Vez je ponovo u modi, a njegova popularnost raste i to među devojkama. Umesto nekada davno sveprisutnih Vilerovih goblena, tehnike i motivi sada su drugačiji, primereniji vremenu u kome živimo.

Mnogim mladim ljudima tradicionalni vez i dalje deluje arhaično, a to umeće kao gubljenje vremena. Tamara Nešić iz Jagodine nije tako razmišljala. U vremenu korone i izolacije ispoljila se sva njena kreativnost, najpre kao izazov, zatim kao hobi, a sada i kao prilika da nešto dodatno zaradi. Tamara je master profesorka fizičke kulture, ali nema problem da sebe nazove i savremenom veziljom.

– Slučajno sam otkrila da ručni vez postoji i od samog početka sam želela njime da se bavim. Videla sam sebe u tome, zato što sam i tražila novi hobi i od 2020.godine ja se bavim vezom – objašnjava Tamara Nešić.

Bod po bod, konac po konac na davno zaboravljenim đerđifima nastaju prava mala umetnička dela. Od čuvenih pirotskih šara, peko junaka iz dečije mašte, do savremenih motiva ili ljubavnih poruka.

– Svima se sviđa. U samom početku im nije bilo jasno šta ja to radim i čime se bavim, međutim, kako je vreme odmicalo dopadalo im se sve više i sviđa im se kako napreduje moj rad – dodaje „moderna vezilja“.

Tamara je nedavno svoje iskustvo prenela i na druge. Organizovala je radionicu modernog veza i pokazala kako radi, koje konce koristi, kako zateže platno na đerđifu, uz naravno izložbu gotovih radova.

Kao i svaki mlad čovek i Tamara je iskoristila prednosti društvenih mreža da pokaže šta radi. Mnogima se to dopalo, bilo da to naručuju za sebe kao ukras u domu ili kao zgodan poklon. Đerđifi iz Jagodine tako su otišli u daleku Australiju, na američki kontinent i u mnoge evropske zemlje, a etno motivi karakteristični za Srbiju ubedljivo vode na listi popularnih.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra