Visoke temperature uzimaju danak

Leska skoro i da nema bolesti, objašnjava dr Marko Injac, insektopatolog. On ističe da je osnovni problem kod leske zalivanje i nedostatak vode.

– Leska se mora zalivati jer ima slabu stomatalnu adaptaciju, regulisanje rada stoma, koje se otvaraju kada je svetlo. Kod leske se nekad zatvaraju kad nema vode, ili kad ima viška vode. Odstranjivanje izdanaka koji izlaze iz korena veoma je važno za pravilan razvoj ove voćke. Svaki izdanak ima svoj koren i svi su jedan drugome konkurencija za vodu i hranu – objašnjava dr Injac.

Na lesku izuzetno nepovoljno utiču visoke temperature, koje prelaze 35 stepeni Celzijusa. Kada se dogodi, kao ove godine, da temperature dostignu 40 i više stepeni, dolazi do osunčavanja i sušenja grana, stabla i celog žbuna.

– Na severu Vojvodine ima dosta sušenja celih žbunova leske. Kod visokih temperatura dolazi do pucanja ljuski, a samim tim i do mogućnosti pojave zaraza. Prošle godine je svuda u Vojvodini zabeležen ovaj problem, kao i pojava buđi. Lešnik nije mogao da se proda. Pored toga, prisutno je otpadanje gronja sa plodovima. To je možda najveći problem kod pojedinih sorti, pogotovo kada duva jak vetar – ističe dr Marko Injac.

Među štetočinama koje napadaju lesku su stenice, a u borbi protiv njih najvažnije je pravovremeno delovanje, pre nego što polože jaja.

– Osnovni pristup suzbijanja azijske stenice, koja siše sokove i ima dopunsku ishranu u trajanju od minimum petnaest dana, je da tretman započne pre nego što ona položi jaja, jer je tada kasno i tada se više ne suzbija. Pojedini italijanski proizvođači sredstava za zaštitu tek tada preporučuju suzbijanje, što je pogrešno. Treba pratiti plantažu i čim je primete, proizvođači lešnika treba da počnu sa tretmanima insekticidima i to ne sa registrovanim, nego sa efikasnim dozama. Insekat mora da ugine odmah u trajanju od dva do tri sata. Što ne ugine odmah, to se i dalje hrani“ – kaže dr Marko Injac.

Dobar deo stenica masovno doleće sa oranica gde se uzgaja soja, koja se u Vojvodini prostire na oko 250.000 hektara, ističe ovaj stručnjak i dodaje da u tom slučaju proizvođači lešnika moraju računati na dva prskanja, u razmaku od pet dana, kako bi spasili svoju plantažu.

Piše: Zorana Ljubojev

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18