Voćari pretrpeli štetu od 30 miliona evra, loše prošli i povrtari

Prethodne nedelje kroz Srbiju i region je protutnjala superćelijska oluja koja je za sobom ostavila pustoš, nanevši značajnu štetu na voću, povrću i ratarskim kulturama. Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, Zoran Keserović rekao je danas za Dobro jutro da je u jakom nevremenu koje je dva puta zahvatilo Srbiju voćarima načinjena šteta oko 30 miliona evra, a da su najviše stradale Fruška gora i okolina Kruševca. Prema njegovim rečima, ukoliko se računaju voćne vrste koje nisu obrane (a sada su uništene) poput jabuka, šljiva i kruška, ta šteta je teška oko milion tona, pošto je, prema njegovim rečima, sigurno uništeno oko pet odsto voća, što iznosi oko 50.000 tona. Primera radi, ako je  kilogram voća oko 50 centi, znači da Keserović procenjuje da je šteta otprilike između 25 do 30 miliona evra na nivou cele Srbije.

Istakao je kako je najviše stradala Fruška gora, jer se tamo nalazi najviše zasada sa protivgradnom mrežom.

– Samo na Fruškoj gori je zabeleženo preko 100 hektara zasada sa protivgradnom mrežom, a reč je uglavnom o voćnjacima jabuke i kruške. Zna se da je za podizanje jednog hektara takvog zasada potrebno 35.000 do 40.000 evra, a gde je gubitak prinosa. Znači to je na 100 hektara gubitak oko 4,5 miliona evra, a pošto će poljoprivrednik verovatno poditazi novi zasad, moraće ponovo da uloži u takav sistem 35.000 do 40.000 evra, kako bi imao rod u narednim godinama – istakao je sagovornik.

O šteti koju su pretrpeli svedoče i poljoprivrednici iz okoline Novog Sada, ali i iz Srema ,koji kažu da ne znaju kome da se obrate u ovoj situaciji. Katarina Kaća Pavlov koji ima tezgu na Limanskoj pijaci u Novom Sadu, rekla nam je da joj je velika šteta načinjena na plastenicima koji se nalaze na Begečkoj jami, a da joj su joj najviše stradali paradajz i tikvice.

-Pored povrća, i plastenici su stradali, pa zapravo i ne znam kolika je šteta. Inače, zvala sam i Gradsku upravu u Novom Sadu da vidim kome da je  prijavim, a oni su mi dali broj od inspekcije koju ću nazvati ovih dana – objašnjava Katarina.

Ništa bolje nije prošla ni Futožanka Gordana Planjanin koja nam je skoro plačnim glasom otkrila da joj je uništeno 10 plastenika koji su bili puni zrelog paradajza.

– Očajni smo, pored paradajza, uništeni su i plastenici, a koja je šteta zaista ne znamo još. Paradajz je bio u punoj berbi, a sada, i ovo malo što nam je ostalo, ispržiće sunce – kaže Gordana.

Očajan je i poljoprivredni proizvođač iz Rivice Nemanja Maklenović koji ističe da su mu uništeni zasadi lubenica, dinja i šljive, a da ništa bolje nisu prošle breskve.

-Zapravo, najgore je prošao kukuruz šećerac, suncokret i šljive od koji bukvalno nije ostalo ništa. Kada sam otišao u voćnjak, sve su ležale na zemlji, a kolika je šteta, još uvek ne znam. Znam samo da sve ovo zajedno neće valjati ni za nas proizvođače, kao ni za mušterije, čija je kupovna moć sve slabija – zaključio je Nemanja.

Foto i tekst Ljiljana Milovanović

Foto Privatna arhiva Katarine Pavlov

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18