Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ VOĆNJAK: MRAZOPUC – Zimska pretnja mladim voćkama

VOĆNJAK: MRAZOPUC – Zimska pretnja mladim voćkama

Мразопуц настаје после зима с изразито ниским температурама и то због грешака воћара, најчешће због прекомерног ђубрења. Симптоми су видљиви на стаблу, али и у неким дебљим раменим гранама. Прво се јављају ситне пукотине дуж целог стабла и на крају се оне спајају и ствара се једна већа.

550
Фото: Б.Ненковић

Ako na stablima, najčešće koštičavog voća, nastanu uzdužne pukotine sa smolotečinom, onda je problem već poprilično odmakao. Reč je o mrazopucu, navodi Lidija Vulović, savetodavac za zaštitu bilja iz Kragujevca, i dodaje da za njegovo sprečavanje postoji niz mera. Osim što je pretnja celom stablu, mrazopuc ukazuje da je voćar negde pogrešio.

Kada i gde voćari greše?

Đorđe Milikić iz Jovanovca kod Kragujevca želeo je dobro da nađubri šljivar kada ga je 2016. godine formirao. Osim te, napravio je još nekoliko grešaka i susreo se s mrazopucom, koji je na nešto starijim zasadima već ozbiljno vidljiv. Uzdužno pucanje kore na stablu, naime, prvi je znak da je voćar napravio ključne greške.

Foto: B.Nenković

Rana kroz koju ulaze bakterije

Mrazopuc nastaje posle zima s izrazito niskim temperaturama i zato treba voditi računa o tome da ne dođe to te pojave na stablima. Đorđe je šljive zasadio u jesen 2016. godine. Zimu te godine karakterisale su izrazito niske temperature, a biljke su bile pune sokova. Domaćin nam se pohvalio da je prilikom sadnje obilato nađubrio jame. Stavio je po punu šaku mineralnog MPK i dobru kofu ovčijeg đubriva. To je podstaklo voćku da radi sve do jakih mrazeva, koji su zaledili sokove. Tkiva u stablu nisu elastična i tako dolazi do pucanja. Na stablu je to klasična rana kroz koju ulaze bakterije. Na kraju iz pukotine počinje da curi smola, što je znak da se bakterija uselila. Ukoliko se ne leči, vremenom će doći do sušenja stabla –  kaže Lidija Vulović.

Vulovićeva navodi da su simptomi mrazopuca vidljivi na stablu, ali i u nekim debljim, ramenim granama. Prvo se javljaju sitne pukotine duž celog stabla, a vremenom se šire i spajaju u jednu veću pukotinu, koja može biti prilično duboka, a u težim slučajevima vidi se i kambijum.

Krečenje stabala kao zaštita

Jedna od mera zaštite jeste krečenje stabala. Lidija Vulović preporučuje smesu u ovoj razmeri na 100 litara vode: 5 kilograma negašenog kreča, 500 grama soli, 250 grama sumpora.

Smesu treba procediti pre nego što se stabla isprskaju, da se dizne ne bi zapušile. Boja treba da bude što konzistentnija, kako bi se sunčevi zraci bolje odbijali i manje zagrevali stablo. Ako dolazi do spiranja smese sa stabla zbog jakih kiša ili snega, krečenje obavezno treba ponoviti. Osim stabla, smesom treba poprskati i zemlju u zoni korenovog sistema – navodi Vulovićeva.

Treba izbegavati mineralna đubriva koja u sebi sadrže azote, jer ona podstiču rad mladih grana, a one su pune sokova i glavni su okidač za ovu pojavu. Nikako ne saditi voćke na južnim ekspozicijama, jer se stabla tada najbrže zagrevaju. Dakle, umereno i pravilno đubrenje voćnjaka pre sadnje je neophodno. A da biste to dobro uradili, prvo treba uraditi agrohemijsku analizu zemljišta i dodati đubrivo tačno po uputstvima – precizira Vulovićeva.

Foto: B.Nenković

Lečenje bakrom i voskom

Kada su simptomi mrazopuca već vidljivi, potrebno je u nekoliko proverenih koraka pokušati spasiti voćku.

Obavezno treba očistiti ranu sve do zdravog tkiva. Zatim je premazati, odnosno isprskati pod većim pritiskom bakarnim preparatima, čime je odrađena dezinfekcija. Potom tu ranu treba premazati kalemarskim voskom. Na taj način sprečavamo ulaz bakterija, koja uporno traži mesto gde može da uđe u koru i stablo. Kod nelečene voćke, bakterija će tokom vremena odraditi svoje i stablo će se na kraju osušiti. Ako se smolotočina već pojavila, to je već signal da je neka vrsta infekcije prisutna – kaže inženjer zaštite bilja Lidija Vulović.

Ne postoje pravila kod kojih stabala i sorti mrazopuc može da načne stablo voća. Zavisi od niza faktora, kaže naša sagovornica, a među njima su i ekspozicija ili vrsta podloge. Činjenica je, navode stručnjaci, da se zbog mrazopuca najčešće javljaju domaćini koji su formirali zasade uoči zima s jakim mrazevima i da se ovaj javlja na stablima koštičavog voća.

Đorđe Milikić, sabira sve greške koje je počinio. Želeo je da ima čačansku rodnu, ali kada je video mrazopuc, saznao je da ona i nije baš otporna na ovu pojavu i da je bilo bolje da je zasadio stenlejku. Šljivar je zasadio na južnoj ekspoziciji, gde se sokovi brže zagrevaju. I na kraju je, kaže, u želji da voćke domaćinski nađubri, najviše pogrešio.

B.N.

Dobro jutro broj 572 – Decembar 2019.