„Vojvodinašume“ u borbi za pošumljavanje Pokrajine

Vojvodina je sa manje od sedam odsto površina pod šumama područje sa najnižim stepenom šumovitosti u Evropi, a kako bi se dostigla optimalna pošumljenost u pokrajini, počevši od ove, pa sve do 2030. godine, trebalo bi godišnje pošumiti oko 17.000 hektara zemljišta.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Vojvodini iznosi oko 185.000 hektara. „Vojvodinašume“ gazduju sa 130.000, dok je u privatnom vlasništvu oko 5.500 hektara.

„‘Vojvodinašume’ održivom proizvodnjom zarađuje i investira preko milijardu dinara u prostu reprodukciju, što znači održivu proizvodnju. To upravo počinje sa sečom kada je šuma prastara, kada dosegne svoj životni vek. Onda se seče to drvo i prave proizvodi od toga. Oko pet do šest hiljada ljudi ima egzistenciju od toga, a sa druge strane nezanemarljiv je i ekološki aspekt jer ponovo pošumljavamo“, napominje Roland Kokai, generalni direktor „Vojvodinašuma“.

Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo ekologiju i razvoj JP „Vojvodinašume“, ističe da godišnje obnove oko 2.000 hektara šuma.

„To znači da se na 2.000 hektara drvo iskoristi na jedan održiv način i da se pošumi oko milion sadnica na upravo pomenutih 2.000 hektara. Pored toga, postoje nove površine koje mi osnivamo i to u proseku 100 do 150 hektara proširene reprodukcije, to znači novih šuma za Vojvodinu“, dodaje Marinković.

Značajna finansijska sredstva ulažu se i u nabavku nove mehanizacije.

„Javno preduzeće ‘Vojvodinašume’ ulaže u najsavremeniju mehanizaciju u šumarstvu i po nekoliko miliona evra godišnje. Pre svega se gleda ekonomski aspekt na polju humanizacije rada. Ova mašina horester, menja petnaest sekača. Što se tiče mehanizacije na privlačenju drvnih asortimenata takođe mi imamo 18 forverda, 28 traktorskih ekipaža, a na polju podizanja i obnovi šuma na gajenju šuma kupuju se najsavremenije mašine i mehanizacija“, navodi Milan Sučević, izvršni direktor za korišćenje šuma i mehanizaciju JP „Vojvodinašume“.

U proteklih desetak godina na području Banata hrastom lužnjakom zasađeno je negde oko 1.500 hektara. Za jednu hrastovu šumu potrebno je negde oko 120 do 150 godina do njene pune zrelosti.

Izvor: RTS

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18