Vreme je za setvu nevena

Neven je zahvalna biljka, gaji se u plodoredu. Sušeni cvet je važan sastojak krema koje se koriste za smirenje upala sluznice i kao antiseptik. U Evropi se gaji kao biljka koja efikasno smanjuje broj nematoda u zemljištu. Berba počinje u maju mesecu. Bere se cvet koji se mora brzo sušiti (suve latice su higroskopne – lako upijaju vlagu) a očekivani prinos je 400 – 500 kilograma suvih latica po hektaru.

Neven traži puno svetlosti i toplote. U fazi rozete podnosi niske temperature dok se samoniklo razvija na napuštenim zemljištima i pored puteva.

Za gajenje zahteva srednje lako i plodno zemljište sa dovoljno vlage, da bi prinos i krupnoća cvasti bile zadovoljavajuće. Dobro podnosi sušu, ali uz manji prinos i kvalitet sirovine.

Pored vrste Calendula officinalis selekcijom su stvoreni ukrasni varijeteti koji se često nalaze u cvetnim baštama i vrtovima, sa dekorativnim raznobojnim cvetovima.

Neven se gaji jednu godinu (ređe dve) i u plodoredu. Dobri predusevi su đubrene okopavine i jednogodišnje mahunarke. Vraća se na isto mesto nakon dve godine.

Priprema zemljišta je kao i za druge kulture koje se seju u proleće. U jesen se zemljište ljušti i ore, a u proleće drlja i ravna. Nije preporučljiva upotreba organskih đubriva i prevelike količine azota, jer tada neven manje cveta. Prilikom jesenje obrade zemljišta treba uneti 60 – 80 kg/ha N, 60 – 80 kg/ha P205 i 80- 100 kg/ha K20.

Zasejanu površinu nakon setve treba povaljati. Neven se proizvodi direktnom setvom semena i proizvodnjom rasada. Seje se na stalno mesto rano u proleće početkom marta, kada je srednja dnevna tem­peratura 13 – 16°C, na razmaku između redova 40 – 50 cm, na dubini 2 – 3 cm, uz upotrebu 5 – 6 kg/ha semena.

Blagotvornost ove biljke je zaista značajna, a može se uzimati u obliku čaja, tinktura, pa čak i u obliku lekovite masti. Na opštem nivou neven prvenstveno utiče na zalečenje rana, kod čišćenja krvi i svih drugih zdravstvenih problema vezanih za ove aspekte.

Piše: Olivera Gavrilović, PSSS Srbija

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra