Vreme setve i sadnje: Luk vlašac (Allium schoenoprasum L.)

Ima cevaste, šuplje listove, dužine do 25cm, koji obrazuju više ili manje gust busen na zajedničkom rizomu, koji može imati do 80 izdanaka. U prvoj godini takva biljka ne cveta, a u drugoj, posle mirovanja i jarovizacije (podsticajno delovanje hladnoće na stvaranje cvetova), iz svih starijih izdanaka izbije cvetna biljka visine oko 30cm, koja na vrhu nosi cvet (s ružičastim ili ljubičastim cvetovima). Seme brzo gubi klijavost, te se koristi samo ono jednogodišnje.

Otporan je na niske temperature i može da podnese i oštre kontinentalne zime. Kada je dužina dana manja od 14 sati, a temperatura niža od 16 Celzijusovih stepeni, asimilati iz listova premeštaju se u lukovice, a listovi žute i odumiru, što je znak prelaska u fazu mirovanja.

S obzirom na to da se kod vlašca konzumiraju listovi, preporučuje se 180 do 200 kilograma azota po hektaru (u tri-četiri prihrane), 55kg fosfora, 200 do 220kg kalijuma, 70kg kalcijum-oksida, kao i 24kg magnezijum-oksida.

Vlašac za tržište može da se uzgaja:

 -za upotrebu svežih listova – direktna setva na otvorenom u proleće krajem marta ili početkom aprila, ili sredinom septembra. Prikladniji je za gajenje iz rasada proizvedenog u kontejnerima. Za jesenju sadnju sredinom oktobra koristi se oko 60 dana star rasad, proizveden na otvorenom, na isti način. Kada listovi narastu do 20cm, režu se malo iznad nivoa zemljišta i slažu u vezice od 20 grama. U prvoj godini bere se dva-tri puta, u zavisnosti od vremena setve ili sadnje. U drugoj i trećoj bere se tri-četiri puta, a može da se postigne prinos i do 30 tona po hektaru. Posle svake berbe prihranjuje se azotom, uz navodnjavanje i međurednu obradu;

-za preradu – uglavnom se bere kombajnom za spanać. Prednost imaju kultivari bujnijih i većih listova.

 Priprema vlašca za presađivanje počinje direktnom setvom na otvorenom u proleće ili krajem leta, ili proizvodnjom rasada. Ne bere se tokom leta i jeseni. U jesen listovi požute i odumiru, a buseni se po suvom vremenu izvade, očiste od suvih listova i uskladište u podrumu. Pre presađivanja neophodno im je prekinuti mirovanje, uranjanjem u vodu temperature oko 40 stepeni, uz postepeno hlađenje od 12 do 16 sati. Za kasnije presađivanje, uranjaju se u vodu od 18 stepeni na najmanje 16 sati, a mogu se i izlagati vazduhu od 30 stepeni, dva do pet dana.

R.D.J.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18