Gradonačelnica Vršca Dragana Mitrović potpisala je u Ministarstvu zaštite životne sredine, Ugovor o dodeli sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2021. godini.
Po ovom ugovoru Vršac dobija 769.504 dinara za projekat „Revitalizacija šumskih staništa – Mali vršački rit, u okviru javnog konkusa koji je raspisalo Ministarstvo.
– U cilju dugoročnog i trajnog rešenja vidljivog obeležavanja granice zaštićenog staništa „Mali vršački rit“, osnivanje šumskih pojaseva od autohtonih vrsta drveća se nameće kao optimalno rešenje – izjavila je nakon potpisivanja ugovora, gradonačelnica Vršca Dragana Mitrović. – Osnivanje šumskog pojasa, pored trajnog obeležavanja, imaće veliki značaj i za revitalizaciju šumskih staništa u zaštićenom području kao stvaranje šumskog staništa za zaštićene vrste biljaka i životinja.
Mali vršački rit predstavlja zaštićeno područje. Ono je nacionalno i međunarodno značajno vlažno stanište za ptice i biljke, deo je ekološke mreže i karakteriše ga mala pošumljenost. Formiranjem šumskih pojaseva, sadnjom dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka, vremenom će ovo područje postati ekološki koridor za kretanje životinja, njihovu migraciju, zaklon, kao i odmorišta između pojedinih delova; konkretno, između vlažnih staništa rita, mladih šuma raznih vrsta drveća kod nekadašnjeg „Goranskog rasadnika“ i šuma bagrema i evro-američke topole pored asfaltnog puta Vršac – Veliko Središte i dalje preko njega do predela izuzetnih odlika „Vršačke planine“.
Mali rit se prostire severoistočno od Vršca, od same gradske zone do sela Veliko Središte i severozapadno od Vršačkih planina, sa kojima čini jedinstvenu ekološku, strukturnu i funkcionalnu celinu i hranidbenu bazu za mnoge vrste. Ovo osobeno vlažno stanište dugačko je 11 kilometara, a široko oko dva kilometra. Prava je sreća da ovo zemljište nikad nije prevedeno u obradivo, pa je ostalo bogato biljnim i životinjskim vrstama. Ovde je zabeleženo prisustvo 176 vrsta ptica.
Područje je u ranijem periodu bilo ugroženo promenom namene zemljišta, preoravanjem livada, melioracijom, požarima zbog paljenja žetvenih ostataka, sečom stabala, nekontrolisanim lovom, a nedostajale su i mere aktivne zaštite na ovom terenu.
Izvor: Dnevnik
Foto: staniste.org.rs
