Vuna je dar od ovce

Tadići imaju svoju farmu ovaca romanovske rase koja ima specifičnu boju, ali i debljinu, pa se teško može kombinovati sa drugom vunom.

Ćilimi i čarape, ali i džemperi i prsluci, tradicionalno su se u Srbiji proizvodili od vune. Poslednjih decenija, sve je manje interesovanja za izradu predmeta od ovog materijala, a ovčari praktično ne znaju šta će sa njim. Mia i Ivan Tadić iz sela Jasenica kod Valjeva, osnovali su Udruženje „Ovca i vuna“ u nadi će u saradnji sa Udruženjima žena koje se bave izradom ručnih radova i predmeta od vune, uspeti da probude interesovanje za prirodne materijale.

„U Srbiji postoji duga tradicija da se od nje prave pre svega ćilimi, sa vunenim čarapama, džemperima, rukavicama i kapama, većina se susrela, ali su mnogi već godinama u nazad više okrenuti sintetičkim materijalima, a na vunu se zaboravlja“, kaže Mia Tadić i dodaje da im je želja da počnu da prave neke predmete od ovog materijala.

Mnogo se nje baci, ne samo kod nas, nego i u svetu. Prošle godine bilo je teško prodati je jer je cena bila 20 dinara po kilogramu. Zato nam je ideja da kroz Udruženje „Ovca i vuna“ pokažemo ljudima da je to prirodan i zdrav materijal.“

Mia se već oprobala u pravljenju papuča, a koristila je tehniku valjanja.

„Želja nam je da se obnovi i poboljša ceo taj lanac od šišanja pa do pranja i valjanja. Najvažnije nam je da se više ne baca jer može da se iskoristi za izradu nekog korisnog i lepog predmeta. Čovek ne može da napravi vunu, ona je poklon od ovce i zato treba da znamo to da cenimo.“

Kako ističe Ivan Tadić, moraju se uložiti napori da se ukaže na njenu prednost naročito od ovaca romanovske rase.

„Osnovali smo Udruženje i sarađujemo sa Udruženjem poslovnih žena „Eve“, ali i sa još nekim udruženjima žena koja se bave izradom ručnih radova. Dobili smo podršku i od Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Valjevo, a u planu je da uz podršku grada i Ministarstva poljoprivrede nabavimo mašine za pranje i preradu vune.“

U početku bi se dobijali poluproizvodi koji bi se dalje koristili u preradi u neki željeni predmet. Kako kažu u PSSS Valjevo, otkup i preradu obavljaće udruženje, a pored toga što će biti uspostavljena saradnja sa udruženjima žena koja se bave izradom ručnih radova, planirano je i da se proizvodi plasiraju i na inostrano tržište.

Inače, porodica Tadić se pre sedam godina doselila iz Finske. Tada su kupili malo stado, a danas na modernoj farmi u selu Jasenica kod Valjeva imaju 160 plotkinja.

„Nikad se nismo pokajali što smo došli ovde. Ovo je lep način života, ako se to voli. Ima dosta posla i teških dana. Imali smo mogućnost da radimo nešto drugo. Ivan je završio informatiku u Finskoj, ja sam novinarka, ali meni je valjevski kraj jako lep. Volim ovde da živim i da radim“, ističe Mia Tadić, rođena Finkinja.

Kako se gaje ovce učili su od starijih ovčara, išli na kurseve, koristili knjige i internet i sticali dragocena iskustva iz svojih grešaka. Na pitanje zašto su izabrali ovu vrstu ovaca, kažu da ona pripada najplodnijim i prvenstveno su okrenuti odgajanju i selekciji priplodnih grla.

Izvor: Agroklub.rs

razvojnifv.png

RAZNO

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored