Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Za boraniju, paradajz, kupus… još nije kasno

Za boraniju, paradajz, kupus… još nije kasno

2301

U junu mogu da se poseju boranija, industrijski paradajz, zelena salata, kukuruz šećerac, šargarepa, rasade kupusnjače, paradajz, paprika… ali je ova proizvodnja nezamisliva bez navodnjavanja, a nežnim biljkama koje niču u „nevreme“ valja obezbediti i zasenu.

Dugotrajni karantin zbog pandemije virusa korona naterao je mnoge baštovane koji žive u gradu, a baštu imaju oko vikendica i seoskih kuća, da promene planove setve. Mnoge leje, pripremljene još za aprilsku setvu, ostale su prazne. Ali, to ne znači da takve treba da ostanu do jeseni ili sledećeg proleća, Još uvek mogu da se popune raznim povrćem, pod uslovom da prilikom kupovine semena tražite sorte kraće vegetacije, da bi plodovi sazreli na vreme.

Na proletos neposejanim lejama, ali i onim sa kojih su pobrani grašak, izvađene rotkvice, mladi luk, salate… u junu mogu da se poseju boranija, industrijski paradajz, zelena salata, kukuruz šećerac, šargarepa, rasade kupusnjače, paradajz, paprika… Ali, ova proizvodnja nezamisliva je bez navodnjavanja, a nežnim biljkama koje niču u „nevreme“ valja obezbediti i zasenu. Takođe, od velike pomoći je i malčiranje slamom, piljevinom, suvom travom koja se sakuplja od svakog košenja travnjaka i brižljivo prosuši. Malč čuva vlagu, štiti od korova, a zimi se razgradi i obogaćuje zemljište organskom materijom. Kada je reč o zalivanju, najisplativije je da se postavi sistem „kap po kap“, čije se najsavremenije verzije jednostavno montiraju i štede vodu.

Zasenjivanje mrežama

Ako u bašti nema zasene, a ima prostora za nove vrste, leje ne treba ostaviti neposejane. Biljke, osetljive na jako sunce, valja zaseniti. U poljoprivrednim apotekama mogu se kupiti razne mreže za zasenu. Osnovna namene je zasenjivanje plastenika, ali vešti baštovani ih koriste i na otvorenom. Dovoljno je da se oko leje ukuca nekoliko viših kočića i na njih pričvrste mreže, ili da se razapnu na kolje kojim je potačkano povrće. Ovo je najčešći način zasenjivanja. Poželjno je i da se postave pod malim nagibom, da se voda sa njih slobodno sliva. Osim što povrće štite od ožegotina, one ne guše biljke, omogućavaju slobodno strujanje  vazduha kroz mrežu, dodatno štite od vetra i grada, iako u osnovi nisu protivgradne. Prednost mreža je u tome što se dobija ujednačeno zasenjivanje na zaštićenoj površini. Mreže ne samo da prave senu, već i raspršuju svetlost i toplotne zrake. One su mobilne, odnosno, mogu se prebacivati s jedne parcele na drugu.

Mreže za zasenjivanje podsećaju na vreće koje se koriste za pakovanje poljoprivrednih proizvoda, a gustoća tkanja može biti različita, i od toga zavisi procenat zasenjivanja, koji se kreće od 10 do 90 posto. Izrađuju se od različitih materijala, mogu biti i različito obojene. Za rasad povrća, začinskog, lekovitog i ukrasnog bilja, najčešće se koriste zelene mreže, dok se u proizvodnji konzumnog povrća koriste bela ili ređe crna. Postoje i crvene, koje se postavljaju za senčenje paradajza i crvenih sorti paprike.

Piše: Svetlana Mujanović