Zbog ujeda krpelja obavezno kod lekara

Ukoliko građani primete ujed krpelja, potrebno je da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, i to najbolje u prva 24 časa, kako bi stručno osoblje skinulo krpelja na vreme, ističu lekari. „Sada je period kada krpelji počinju da budu aktivniji. Prvo treba da se pripremimo za odlazak u prirodu – da nosimo svetliju odeću, duge rukave, duge nogavice i dublje patike, a kada se vratimo vrlo je bitno da pregledamo svoje telo, prevoje prepona, pazuha, vrat, ispod kose, da vidimo da li se neki krpelj zakačio jer je vrlo bitno, ako je zaražen, da ga skinemo u prva 24 časa”, rekla je Tanjugu dr Milena Turubatović iz DZ Savski venac.

Kako je navela, što duže se krpelj duže zadržava na telu, veća je mogućnost prenosa tog uzročnika bolesti i vrlo je bitno da, ako primetimo krpelja, ne radimo ništa na svoju inicijativu. „Ne treba ga natapati ni alkoholom, ni benzionom, acetonom ili gasom. Ne dirajte ga i ne natapajte, već se javite najbližem domu zdravlja da bi medicinsko osoblje koje je stručno pravilno ga skinulo. Kod lošeg i nestručnog skidanja krpelja veća je mogućnost zaražavanja”, rekla je dr Turubatović.

Ona je kazala da postoji mogućnost i davanja analize krpelja, da bi ispitali da li je zaražen uopšte.

„Neke labaratorije rade analizu. Kada se skine krpelj stavi se u fiziološki rastvor ili u običnu vodu i odnese se na analizu da bi se videlo da li je zaražen i ima bakteriju koja izaziva lajmsku bolest”, rekla je dr Turubatović.

Najbitnije je, navodi, pratiti mesto mesto uboda narednih mesec dana, zato što je moguće da se pojavi prvi simptom u smislu crvenila oko uboda, kada se opet treba javiti lekaru.

„Ako se i ne pojavi crvenilo i nešto kasnije može da se javi visoka temperatura, malaksalost, bolovi u zglobovima ili neki neurološki problemi, onda se javljate lekaru kako biste dobili smernice šta je potrebno dalje raditi. Najbitnije je reći da ne treba uzimati preventivno antibiotike“, rekla je Turubatović.

Prema njenim rečima, poslednjih godina imamo porast zaraženih krpelja jer je pre desetak godina taj procenat zaraženosti bio 20 do 30 posto.

„Poslednjih godina istraživanja i sve analize koje se rade, pokazuju da je ta zaraženost krpelja na području Beograda bila i 70 posto”, rekla je dr Turubatović.

Tanjug

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za