Za kuću koja nema šljivu, govorilo se da nema ni domaćina ni gostiju

Šljiva je i dalje najzastupljenija voćna vrsta u Srbiji i gaji se na oko 73.000 hektara. Oko 70 odsto ukupne proizvodnje je u zapadnoj Srbiji i Šumadiji. U okolini Kragujevca, u varošici Stragari, pored tradicionalnih sorti, podižu se novi zasadi sa sortama koje tržište traži. U čast tog voća, obnovljena je privredno-turistička manifestacija „Šumadijski dani šljive“, koja okuplja voćare i prerađivače iz tog kraja.

Zaplaveli se voćnjaci podno moćnog Rudnika, grane otežale od obilnog roda. Markovići iz Masloševa gaje čačanske sotre – grosa feliciju i šljivu stenlej. Prinos im je od 30 do 40 tona po hektaru. Podižu se novi šljivici, sa sortama koje imaju kvalitet, a ove godine i dobru cenu.

„Prva klasa ove čačanske rane sorte je bila 60 dinara, za rakiju je bila 20 dinara. Čačanska lepotica je imala cenu od 50 dinara, a za industriju je bila 35“, kaže Velja Marković iz Masloševa kod Kragujevca.

„Ja sam već ostao na selu i planiram proširenje svojih kultura: šljive, jabuke ili višnje. Nešto smo starijih zasada zamenili mlađim, uradili smo hladnjaču“, kaže Momčilo Vujić iz Kotraže kod Kragujevca.

Voćari u podrudničkim selima najveći su proizvođači šljive u Šumadiji. Deo roda već je otišao je u Nemačku, Holandiju, Italiju, nešto manje i u Rusiju.

Šljiva je sveto srpsko drvo. Za kuću koja nema šljivu, govorilo se da nema ni domaćina ni gostiju.

Sa prirodom i od prirode, ovde se oduvek živelo. Zato i ne čudi što su vredni meštani organizovali dane šljive – koja im je vekovima i hrana i lek.

„Vrlo rado prerađujemo sve od šljive. I sušimo ih i pravimo kompot, ostavljamo šljive za kompot deci. Ništa zdravije nema“, kaže Milanka Glišić iz Stragara.

„Baš je lepo. Ja volim da se čuje, da se vidi i u svetu. Tu ima i stranaca, ima svega, da dođu da vide, da se vrate u selo“, rekla je Stanka Lukić iz Stragara. 

Bojan Pavlović, direktor GTO Kragujevac, kaže da je to prilika da se ljudi druže, to je prilika da im ljudi dođu i da oni koji dođu sa strane upoznaju se čime to ovaj kraj raspolaže.

Raskošna priroda, kulturno-istorijsko nasleđe, lovišta, aduti su ovog kraja. I radni, gostoljubivi meštani, koji se bore za opstanak svojih sela. Vekovnih šljivara i ognjišta.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored