Dr Slađana Savić, viši naučni saradnik Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu iz Beograda, i članica „Okvira života” navodi da su raznovrsni poljoprivredni ekosistemi otporniji na štetočine, bolesti i ekstremne vremenske uslove. Oni pružaju zaštitu od uticaja klimatskih promena, osiguravajući bezbednost hrane i održivu proizvodnju, kao primere je navela:
– Budimka je stara sorta jabuke. Primer je izuzetno otporne i kvalitetne sorte, koja dobro podnosi niske temperature i kasne prolećne mrazeve. Kiferov sejanac, autohtona sorta kruške otporna je na bakterioznu plamenjaču i kruškinu buvu i izuzetno je adaptivna. Krompir mesečar je otporan na bolesti, posebno na plamenjaču, jer zbog brže vegetacije ne ulazi u kišnu sezonu. Plodovi starih sorti veoma su hranljivi zbog prisustva gena koji su odgovorni za specifičnu obojenost, aromu, skladišne osobine.
Ona navodi još autohotnih sorti izuzetnog kvaliteta poput rakijskih sorti crvene ranke, metlaša i crnošljive, dok je požegača najbolja za sušenje. Od dunja izdvaja leskovačku i dodaje:
– Mušmula i oskoruša su sorte idealne za organski uzgoj. Plodovi oskoruše mogu da se koriste za proizvodnju džema bez termičke obrade. Proizvod tako zadržava sva lekovita i hranljiva svojsta. U grupu zaboravljenih i potisnutih biljnih vrsta spadaju i dud, konoplja, proso, heljda, rabarbara, ogrozd, ribizla, sočivo, bob, pasuljica, raštan, bamija.
Piše: Biljana Nenković