Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Zamke za rutavu bubu

Zamke za rutavu bubu

973

Piše: Svetlana Mujanović

Rutava buba (Tropinota hirta), nimalo je simpatičan i veoma štetan insekt. Ona prezimi kao odrasli insekt u zemlji, na dubini do 10mm. Ima jednu generaciju godišnje i polifagna je štetočina koja napada cvetove svih biljaka. Odličan je letač pa u potrazi za hranom lako prelazi na nove površine. Rutava buba ima tamno telo, obraslo sivim dlačicama, sa bledožutim nepravilnim tačkicama na pokriocima. Čim izlete, odrasle jedinke se hrane cvetovima maslačka, a kako počinje cvetanje voćaka, prelaze na njih. Može se videti i u usevima uljane repice, kao i na ukrasnom bilju.

Štete koje pravi su najčešće velike. Posebno je štetna u mladim voćnjacima, kod voćaka u prvim godinama rodnosti. U mladim zasadima, u kojima su stabla još niska i s malo cvetova, može u potpunosti da ih „obrsti“ sve i potpuno uništi rod. Zbog oštećenja prašnika i tučka izostaje zametanje plodova. Oštećuju i tek zametnute plodove, koji se deformišu i, ako nastave da se razvijaju, mogu da posluže samo za industrijsku preradu.

Odrasle jedinke polažu tridesetak jaja u zemlju ili najradije ispod biljnih ostataka. Tokom dana rutava buba je najaktivnija u periodu od 10 do 16 časova. Iz položenih jaja se pile larve bele boje sa žutom glavom, veličine 15mm. Hrane se biljnim ostacima u raspadanju i sitnim korenovima, i ne prave značajnija oštećenja na korenu voćaka i gajenih biljaka. Čitav svoj razvoj larva provodi u zemljištu, u plitkom površinskom sloju. Tu se larve i učaure. Odrasle jedinke nove generacije ne izlaze te godine iz skrovišta, već prezimljavaju u površinskom sloju zemljišta, koji napuštaju tek narednog proleća – krajem marta ili početkom aprila.

S obzirom na to da je ova štetočina aktivna u vreme cvetanja, njeno suzbijanje hemijskim insekticidima nije moguće, čak je i zakonom zabranjeno, zbog prisustva pčela i drugih polinatora na cvetovima. Poznajući njenu biologiju, treba se okrenuti mehaničkom uništavanju prezimljujućih jedinki. U svim zasadima u kojima su lane primećene štete, lepih dana krajem marta i početkom aprila treba plitko obraditi zemljište oko voćaka, kako bi se izbacile sve tropinote koje su tu pronašle mesto za prezimljavanje. Oruđe će ih izbaciti na površinu pa će ih pokupiti ptice, ili će stradati zbog nedostatka hrane i loših temperaturnih uslova.

Neke će ipak preživeti, i zbog njih u voćnjacima treba postaviti bele ili plave posude s vodom za izlovljavanje. Da bi se privukle rutave bube, u vodu se dodaju cimet, anis, negro bombone, sirup od jabuke, sirup od jagode, maline ili slično. Treba postaviti što više posuda, prvenstveno po obodu parcele, a manji broj rasporediti u unutrašnjosti. Kao posude mogu se koristiti veće čaše ili lavori, plastična burad bele ili plave boje, a postavljaju se na zemlju i u krošnju drveta. Potrebno je da se svakodnevno prazne i ponovo pune rastvorom, sve dok ne prođe opasnost. Za preporuku je da se voćnjaci, koji su zatravljeni, dok ne prođe cvetanje, redovno kose, da rutava buba ne bi imala dodatni izvor hrane.