Zamrzavanje graška nakon blanširanja

Sezona graška traje kratko i dok se uživa u varivima, salatama i čorbama, treba razmišljati kako ga sačuvati za zimu. Najbolji načini su zamrzavanje (posle blanširanja) i pasterizacija u teglama, što se u našim krajevima ređe praktikuje. Za zamrzavanje, očišćena zrna operite i odstranite nečistoće koje će, dok ga perete, isplivati na površinu. Posle toga počnite s blanširanjem tako što ćete grašak ubaciti u kipuću vodu u kojoj ste rastvorili po 1 g sode bikarbone po litri vode, i „kuvati“ ga tri – četiri minuta, izvadite rešetkastom kašikom i prebacite u ledenu vodu. Tamo treba da odstoji koji minut, taman dok sva zrna izvadite iz ključale vode, pa ga dobro ocedite i pakujete u pvc kesice. Ne zaboravite da svaku kesicu obeležite i tako upakovan grašak odložite u zamrzivač. Ovako pripremljen grašak može stajati 8 do 10 meseci. 

Pasterizacija u teglama je tehnika koja se u našim krajevima ređe koristi, ali u brdsko-planinskim predelima, gde napon struje nije stabilan i gde često dolazi do prekida u snabdevanju, ovaj način čuvanja graška za zimu je mnogo sigurniji. Blanširani grašak stavite u čiste tegle u kojima ćete ostaviti 2 cm do vrha, prelijte ga ohlađenom vodom u kojoj je blanširan, a u kojoj ste kada ste ga izvadili prokuvali po 50 g soli i malo šećera na 2 l vode. Kada tegle napunite, zatvorite ih i pasterizujte 10 do 15 minuta u ključaloj vodi.

Naši stari su nekada grašak pripremali za zimu tako što su ga solili. Prvo su mlada zrna blanširali pa malo prosušili i „začinili“ ih s 750 g soli na 1 kg graška. Sve su polako izmešali, pazeći da se zrna ne raspadnu i tom smesom punili tegle. U svakoj su sadržaj pažljivo pritiskali kako bi zrna pustila vodu i ostala u njoj potopljena.

Piše: Svetlana Mujanović

Foto: Vecteezy

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i