Zaštita stenleja od šljivinog smotavca

U zasadima šljiva u okolini Kragujevca i Topole zabeležen je početak polaganja jaja šljivinog smotavca, zbog čega je neophodan nastavak zaštite protiv gljivičnih oboljenja, saopšteno je iz PSSS Kragujevac. Hemijske mere se, međutim, ne preporučuju u zasadima, u kojima je berba već počela.

By Janet Graham – Grapholita funebrana, wikimedia.org

U šljivicima u Šumadiji sorta stenlej još nije stigla na branje. Nazali u se fazi da je plod oko 70 odsto do krajnje veličine, pa do faze u kojoj šljiva poprima boju. Berba čačanske lepotice je u toku, dok čačanska najbolja je tek počela da se bere. Savetodavci iz PSSS Kragujevac upozoravaju da su vizuelnim pregledom registrovana položena jaja šljivinog smotavca treće generacije. Zbog toga proizvođačima kasnog sortimenta, odnosno za stenlej,  preporučuju tretman sredstvima ovicidnog delovanja:

  • Alkazar (a.m piriproksifen) … 0,075%-0,1% (karenca 28 dana) ili
  • Affirm opti (emamektin benzoat) u količini 2,5 kg/ha (karenca 7 dana).

Izbor insekticida treba uskladiti sa vremenom početka berbe stenleja, kako bi se ispoštovala karenca.

– U fazi sazrevanja plodova dolazi do omekšavanja pokožice i rizika od infekcije prouzrokovačima truleži. Infekcija je moguća ako su šljive oštećene mehanički od grada, vetra ili insekata. Proizvođači moraju da obrate pažnju i na ovu gljivičnu bolest, jer ona ima karantinski status u zemljama gde se izvozi naše voće – saopšteno je iz PSSS Kragujevac.

Za zaštitu od truleži ploda, primenjuju se fungicidi:

  • Flux (a.m.fludioksonil) … 1 l/ha (karenca 3 dana, MBT 2) ili
  • Signum (a.m.boskalid, piraklostrobin) … 0,75 kg/ha (karenca 3 dana, MBT 3).

Tretman se preporučuje u večernjim časovima zbog visokih dnevnih temperatura, a u zasadima gde je berba u toku, hemijske mere se ne preporučuju!

Tekst i foto: Biljana Nenković

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18