Završen projekat zaštite biljnog i životinjskog sveta jezera Palić i Ludaš

Projekat zaštite biljnog i životinjskog sveta jezera Palić i Ludaš i zvanično je završen. Vlada Nemačke većim i Grad Subotica manjim delom uložili su ukupno 7,5 miliona evra kako bi jezerima dali šansu da se oporave i ponovo budu na nivou ispravnosti vode pogodne za kupanje. Poboljšanja u tom smislu ima, a kada će se kupači vratiti na obale, to još niko sa sigurnošću ne može da kaže. video icon

Kilometri kanalizacije i deseci domaćinstava priključeni na kanalizacionu mrežu, njeno spajanje sa prečistačem čije performanse su poboljšane.

Formiranje zaštitnog pojasa kroz otkup zemljšta i izgradnju kilometara pešačko-biciklističkih staza okruženih stotinama sadnica. Zamena ribljeg fonda kroz izlov neodgovarajućih vrsta. Sve ovo je imalo za cilj zaštitu Palića i Ludaša od daljeg zagađivanja. I u tome se uspelo. Ali to je i dalje daleko od kvaliteta vode pogodnog za kupanje.

“Cilj projekta nije bio dovođenje vode na nivo vode za kupanje. To je jedna stvar u kojoj ovaj projekat ne učestvuje. Projekat učestvuje da se zaštiti flora i fauna ovog područja, znači Palićkog i Ludaškog jezera i da se omogući da živi svet u svojim prirodnim uslovima se i dalje razvija”- ističe konsultant na projektu Marko Stojčić.

Poboljšanja kvaliteta vode ima, ono je najvidljivije u delu jezera uz prečistač otpadnih voda, dok je u turističkom sektoru još uvek daleko od nivoa potrebnog za kupanje.

“Da bismo jezero vratili kupačima, moramo da uradimo prečišćenje jezera Palić. Ima nekoliko ideja. Videćemo, opredelićemo se za onu koja je najefikasnija, pa će zatim drugi parametar biti vremensko trajanje tog procesa čišćenja jezera Palić”- smatra gradonačelnik Subotice Stevan Bakić.

Prve aktivnosti na ovom projektu počele su pre više od pet godina. Njegova ukupna vrednost iznosi 7,5 miliona evra, od čega je učešće Grada Subotice milion, a bespovratna sredstva Vlade Nemačke 6,5 miliona evra.

Izvor: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar