Zelena rezidba kod kajsije je specifičnija

Dok se kod drugih voćnih vrsta rezidba izvodi u periodu mirovanja voćaka, kod kajsije ona se izvodi u periodu vegetacije. Rane koje se stvaraju prilikom rezidbe u periodu vegetacije lakše zarastaju i manje su podložne napadima raznih patogena. Često su podeljena mišljenja među stručnjacima i proizvođačima da li kajsiju rezati ili ne. Utvrđeno je da, ukoliko se izvrši pravilna rezidba kajsije, uz redovnu primenu ostalih agrotehničkih mera (zaštita, ishrana, navodnjavanje), može se znatno uticati na povećanje rodnosti i rentabilnosti. Predlaže se rezidba kajsije u tri navrata.

Prolećna rezidba se izvodi u periodu kretanja vegetacije do početka cvetanja. Izbacuju se skeletne grane koje se ukrštaju, zagušuju krunu, polomljene i koje smetaju obradi mehanizacijom. Količina odbačenih grana ne bi trebala da bude preko 15%. Cilj ove rezidbe je podmlađivanje rodne površine krune i prosvetljavanje krune. Ukoliko su odstranjivane deblje grane, preseke treba dezinfikovati i premazati kalem voskom.

Letnja rezidba je veoma bitna kod kajsije, jer je ova voćka jako osetljiva na niske temperature i veoma često izmrzne od poznih prolećnih mrazeva. Izvodi se u prvoj ili drugoj dekadi juna, što zavisi od kretanja vegetacije u toj godini, klimatskih prilika, sorte i podloge. Ovom rezidbom vrši se prekraćivanje izbilih mladara za 1/3 ili 1/2 . Na tako prekraćenim mladarima sa strane izbije nekoliko mešovitih prevremenih mladara. Tako se dobija veći broj cvetnih pupoljaka u kruni, njihova veća otpornost na niske temperature u toku zime i odlaganje fenofaze cvetanja za 3 do 7 dana. Na stablima gde je urađena ovakva rezidba interval cvetanja je znatno duži, tako da se rizik od izmrzavanja svih cvetova smanjuje. Mladari koji su neskraćeni, razvijaju se u dužinu i na njima se formira znatno manji broj cvetnih pupoljaka, nešto veći broj na drugoj zoni mešovite rodne grančice. Ovom rezidbom utičemo da se na prevremenim grančicama kasnije formiraju cvetni začeci koji se u sledećoj godini i kasnije otvaraju, a važno je imati u kruni što duže cvetanje i plodove u različitim veličinama. Pogotovo na ovu rezidbu dobro reaguju sorte JELENA, ZAHARIJE i NS6.

Rezidba posle berbe izvodi se obično u drugoj polovini jula i prvoj polovini avgusta. Sa ovom rezidbom ne treba kasniti, kako bi rane zarasle pre završetka vegetacije. Odstranjuju se polomljene i osušene grane, bilo da je sušenje izazvano usled napada patogena ili mehaničkih povreda. Sve odstranjene grane treba izneti iz zasada i spaliti.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i