Žene u ruralnim područjima u nepovoljnoj situaciji

Okrugli sto „Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena u Srednjem i Severnom Banatu“ u Kikindi okupio je predstavnike zvaničnih institucija, civilnog sektora, organizacije UN, kao i severnobanatskih lokalnih samouprava. Govorilo se o tome šta su novine Zakona o rodnoj ravnopravnosti, na koji način se zakonska regulativa primenjuje, kako unaprediti položaj žena na tržištu rada, s posebnim akcentom na osnaživanja žena u ruralnim područjima.

U posebno nepovoljnoj situaciji su žene koje žive u ruralnim područjima.

Nevena Marčeta, projektna koordinatorka u Agenciji UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u ruralnom području kaže:

„Prisutni su i različiti stereotipi i patrijarhat. Primera radi, istraživanje koje smo mi radile baš na temu neplaćenog rada, pokazuje da su žene u ruralnim područjima mnogo više angažovane na neplaćenom radu u odnosu na žene u urbanim sredinama. Baš zbog toga, njihova porodica, zajednica mesečno gubi oko 550 evra.“

Tokom 2019. i 2020, pet seoskih udruženja žena uključeno je u projekat „Razvoj preduzetništva seoskih žena u Banatu“. Uz podršku zrenjaninskog Edukativog centra i Centar za podršku ženama iz Kikinde, za svoje preduzetničke inicijative dobile su opremu i započele rad. Potom su osnovale svoju mrežu – „Ženski divan“ i napravile zajednički brend – Pletenija. Taj projekat se nastavlja.

Radoslava Aralica, Edukativni centar Zrenjanin kaže:

„U ovom ciklusu uključeno je pet novih seoskih udruženja žena iz Srednjeg i Severnog Banata i one će takođe raditi na razvoju svojih preduzetničkih ideja na našim treninzima. Kada završe obuku, dobiće opremu i uključiće se i postati deo mreže Ženski divan.“

U okviru kikindske lokalne samouprave uspostavljeni su rodni mehanizmi, a jedan od dobrih primera svakako je institucija rodno odgovornog budžetiranja. Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika napominje:

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra