Žilogriz i šiljokrilac nanose štete koštičavim voćkama

Žilogriz i šiljokrilac su poznate štetočine mediteranskih krajeva, a u poslednjih deset godina predstavljaju značajne štetočine i u Srbiji. Do većih šteta kod nas je došlo usled povoljnih uslova za njihovo razmnožavanje, a to su izuzetno sušna i topla leta koja su sve češće prisutna na našem području. Takođe, neobrađeni i napušteni zasadi su doprineli povećanju njihove brojnosti, a samim tim i širenju. Najveća žarišta sa veoma visokom populacijom ovih štetočina, naročito u zasadima višanja, registrovani su u regionima Niša, Prokuplja i Leskovca.

Žilogriz i šiljokrilac su štetočine koštičavih voćnih vrsta, pre svega višnje i trešnje, a potom i šljive, breskve, kajsije i badema. U našoj zemlji najveće štete prouzokuju u zasadima višanja. Štete pričinjavaju larve koje se hrane na korenu. Napadnuta stabla u početku imaju sitnije listove i plodove, a grančice na vrhu stabla se suše. Kasnije dolazi do sušenja delova pa i čitavih stabala. Osušena stabla se lako vade iz zemlje, jer su bez korenovog sistema.

Vizuelnim pregledima zasada višanja i trešanja u regionu Niša, Prokuplja i Pirota registrovano je prisustvo odraslih jedinki žilogriza i šiljokrilca.

U cilju suzbijanja ovih štetočina potrebno je primeniti mehaničke, agrotehničke i hemijske mere borbe:

-Korišćenje zdravog sadnog materijala prilikom podizanja voćnjaka;

-Prilikom podizanja novih zasada tretiranje iskopanih jama zemljišnim insekticidima;

-Prvih godina razvoja voćaka tretiranje zemljišta do 1m oko stabala insekticidima uz njihovu inkorporaciju u površinski sloj u periodu piljenja larvi;

-Na iskrčenim površinama ne treba saditi koštičave voćne vrste najmanje 3 do 5 godina;

-Navodnjavanje i češća obrada zemljišta u periodu piljenja larvi doprinose njihovoj visokoj smrtnosti;

-Zaštita zemljišta i prizemnog dela stabla pvc folijom (maj-jul) u cilju sprečavanja polaganja jaja;

-Uklanjanje i spaljivanje zaraženih stabala i tretiranje rupa nakon vađenja zemljišnim insekticidima;

-Mehaničko sakupljanje odraslih jedinki i postavljanje lovnih klopki (posude svetlijih boja sa voćnim sokom) u cilju smanjenja njihove populacije;

-Suzbijanje odraslih jedinki u toku dopunske ishrane pre polaganja jaja; Trenutno se u zasadima koštičavih voćnih vrsta sprovode hemijske mere zaštite sa ciljem suzbijanja vaši. Prilikom odabira insekticida za suzbijanje vaši, naročito u ugroženim područijima, prednost treba dati insekticidima iz grupe piretroida koji će delovati i na suzbijanje odraslih jedinki žilogriza i šiljokrilca.

Izvor: PIS Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18