Zimska setva rotkvica – minimalna ulaganja, brz povraćaj novca

Zimi, uglavnom koristimo ono što smo preko godine posadili i ubirali. Postoji, međutim, povrće koje se može sejati i gajiti tokom cele zime, naročito u plastenicima, tunelima ili toplim lejama. Zbog kratke vegetacije i skromnih zahteva, idealne su za zimsku proizvodnju i brzu berbu. Rotkvice.

Kada je vreme za zimsku setvu

Zimska setva rotkvica obavlja se od novembra do januara, u zaštićenom prostoru. U plastenicima bez grejanja setva je najčešća krajem novembra i u decembru, dok se u grejanim prostorima može sejati tokom cele zime.

Razmak između redova i biljaka

Za dobar razvoj korena i lakšu negu useva potrebno je poštovati pravilan razmak:

  • Razmak između redova: 15–20 cm
  • Razmak između rotkvica u redu: 3–5 cm

Gušća setva daje sitnije plodove, dok se pravilnim razmakom dobija ujednačen i krupan koren.

Dubina setve

Seme rotkvice se seje plitko, na dubini od 1–1,5 cm. Dublja setva usporava nicanje i može dovesti do deformacije korena. Rotkvica najbolje uspeva na rastresitim, lakim i dobro dreniranim zemljištima neutralne do blago kisele reakcije (pH 5,6–7). Zemlja mora biti bez grudvica i kamenčića, jer tvrdo zemljište izaziva pucanje i nepravilno formiranje korena. Pre setve zemljište treba dobro usitniti i poravnati i formirati gredice.

Oprezno sa đubrivom, jer rotkvice imaju kratku vegetaciju i ne podnose prejako đubrenje, izbegavajte velike količine azota jer dovode do bujanja lista, a koren je sitan i šupalj. Kako koren ne bi bio ljut i drvenast potrebno je da ih umereno i redovno zalivate, to je ključ uspeha. Optimalna temperatura za rast je 10–18°C.  Berba se obavlja 30–45 dana nakon setve, u zavisnosti od sorte. Zimska setva rotkvica omogućava sveže i zdravo povrće u periodu kada ga je najmanje, uz minimalna ulaganja i brz povraćaj.

Tekst: R.D.J.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra